Vrtni dnevnik - Mahune, niske - 1. dio

Evo jedne od nekoliko vrsta mahuna, graška, graha i boba, koje imam na raspolaganju. Za sve njih vrijede slična uputstva - ne treba ih sijati dok postoji mogućnost mraza, pošto su na to izuzetno osjetljive. Nadam se da sam ime ovaj put pogodio, pošto je njemačko ime za njih malo drugačije od našega - "Buschbohnen" bi značilo nešto kao "grmaste mahune", ali mislim da takav naziv kod nas ne postoji.

Sjeme ovih mahuna je slično sjemenu graha - veličina je otprilike 15 x 7 mm, elipsastog je oblika i tvrdo.

Ovo pakovanje je iz "Penny Markta", od firme "Meyer's" i košta 0,49 eura. U pakovanju se nalazi otprilike 40 zrna sjemena. Informacije na pakovanju su dosta iscrpne - sijanje od sred. V mj., nakon prestanka mraza, sijanje na 3 cm dubine, trajanje klijanja 8 - 10 dana pri 15 - 20° C. Sjeme je stvarno brzo isklijalo, za nekoliko dana, samo je postotak isklijalih zrna zasada prilično mali (1 - 2 zrna po posudi, od nekih 7 - 8 posijanih zrna).

Ovdje se vidi trenutno stanje - ono što je izišlo, dosta dobro napreduje. Nadam se da će se to popraviti s vremenom.

Ova fotografija je vezana za jedan eksperiment, kojim - ako uspije - namjeravam popraviti postotak klijavosti sjemena. Sjeme mahuna se, kao i sjemena mnogih drugih biljaka, može koristiti za pravljenje svježih klica. Te se klice, međutim, kad se razviju, mogu sasvim normalno zasaditi, kao što sam već isprobao kod mungo graha. Nadam se da će to i ovdje uspjeti. Postupak se sastoji u tome da se sjeme određeno vrijeme stavi u mlaku vodu (kod mungo graha je to bilo 12 - 24 sata, ovdje barem 24 sata, ako ne i duže), da se nakon toga ta voda izlije i sjemenje dalje drži na vlažnom (ali ne u vodi, da ne istrune). Jednom ili dvaput dnevno se to sjemenje onda ispire, i nakon nekoliko dana bi se iz zrna trebale razviti klice, koje se mogu zasaditi u zemlju. Da li će uspjeti, ostaje da se vidi.