Top-lista
Prethodni dio
Rogas se s njim nalazi u gradu na kavi i oni razgovaraju o pozadini slučaja. Radilo se je o ubistvu nekog trgovca, ubijeni tužilac je tražio trideset godina zatvora, sudac je dao dvadeset sedam, a nakon četiri godine procesiranja dolazi oslobađajuća presuda. Čovjek se pred Rogasom pokazuje pomirljiv, pomalo fatalistički i stoički, ne izgleda kao da mu je do osvete. Drugi čovjek, koga Rogas posjećuje, je auto-mehaničar. Njemu je gotovo nemoguće maknuti se iz radnje i skoknuti do obližnjeg grada da počini ubistvo. I ovaj ne pokazuje nikakvu ličnu mržnju prema ubijenima, već se smatra žrtvom sistema u čije je zupce upao. Nedjeljom je radionica zatvorena, ali nijedan se od ovih zločina nije zbio nedjeljom. Osim toga, Rogas provjerava alibi mehaničara u obližnjoj gostionici, u kojoj ovaj svakog dana ide na večeru.
Gubi se ona satirična i otkačena nota, više nalikuje na običan krimić. Ocjena - 8.0.
ponedjeljak, 31. prosinca 2012.
SABATO, Ernesto - "O junacima i grobovima" (1)
Top-lista
Ernesto Sabato jedan je od najpoznatijih predstavnika južnoameričkog literarnog buma 50-tih i 60-tih godina, a roman "O junacima i grobovima" njegovo je centralno djelo. Čitam ga u srpskom prevodu, u sjajnoj ediciji južnoameričkih romana, u kojoj je u dva kola objavljeno desetak najpoznatijih romana toga razdoblja latinskoameričke književnosti.
Romanu prethodi uvod, neka vrsta isprike za roman, koji je objavljen na navalu piščevih prijatelja, a protiv njegove volje, pošto je on uvjeren kako ti njegovi rukopisi ne zaslužuju objavljivanje. Istina je da je Sabato objavljivao malo i da su iza njega ostala tek tri romana.
Roman počinje krajem radnje - isječak iz policijske kronike jednog dnevnog lista iz Buenos Airesa donosi vijest o obiteljskoj tragediji u jednoj staroj i uglednoj argentinskoj obitelji - kćer Alejandra ubila je svoga oca pucnjima iz pištolja i nakon toga se sama zapalila. Sve je to u novinama 28. 06. 1955. godine.
Nakon ovog počinje radnja romana, koja seže dvije godine ranije, u maj 1953. godine. Martin je visok, pogureni 17-godišnji mladić, koji šeta parkom Lesama. Autor spominje i put kojim je priča našla put od njenih sudionika do čitatelja - Martin je pričao svoje dogodovštine svome prijatelju Bruni, koji je nekih tridesetak godina stariji od njega. U parku je suton, a i jesen je, prvo lišće pada na zemlju. Martin prevrće po bačenim novinama, a u sjećanje mu dolazi i vlastita majka, koja mu neprestano ponavlja kako je on došao na svijet zato što ona nije pazila. U tim mislima, Martin je osjetio nečiji pogled na svojim leđima. On gotovo telepatski osjeća kako netko želi stupiti u kontakt s njim, ali se ne usuđuje okrenuti, zato što je stidljiv. Nakon toga se ubacuje Martinova rasprava s Alejandrom, koja mora biti iz nekog kasnijeg vremena, u kome ona njega uvjerava da je on zgodan momak.
Kompleksna struktura, ali je za sada nije teško pratiti. Stvarna dubina romana, koja se očituje u kompleksnosti međuljudskih odnosa, tek se može naslutiti, ali i ovo do sada izgleda obećavajuće. Ocjena - 8.3.
Slijedeći dio
Ernesto Sabato jedan je od najpoznatijih predstavnika južnoameričkog literarnog buma 50-tih i 60-tih godina, a roman "O junacima i grobovima" njegovo je centralno djelo. Čitam ga u srpskom prevodu, u sjajnoj ediciji južnoameričkih romana, u kojoj je u dva kola objavljeno desetak najpoznatijih romana toga razdoblja latinskoameričke književnosti.
Romanu prethodi uvod, neka vrsta isprike za roman, koji je objavljen na navalu piščevih prijatelja, a protiv njegove volje, pošto je on uvjeren kako ti njegovi rukopisi ne zaslužuju objavljivanje. Istina je da je Sabato objavljivao malo i da su iza njega ostala tek tri romana.
Roman počinje krajem radnje - isječak iz policijske kronike jednog dnevnog lista iz Buenos Airesa donosi vijest o obiteljskoj tragediji u jednoj staroj i uglednoj argentinskoj obitelji - kćer Alejandra ubila je svoga oca pucnjima iz pištolja i nakon toga se sama zapalila. Sve je to u novinama 28. 06. 1955. godine.
Nakon ovog počinje radnja romana, koja seže dvije godine ranije, u maj 1953. godine. Martin je visok, pogureni 17-godišnji mladić, koji šeta parkom Lesama. Autor spominje i put kojim je priča našla put od njenih sudionika do čitatelja - Martin je pričao svoje dogodovštine svome prijatelju Bruni, koji je nekih tridesetak godina stariji od njega. U parku je suton, a i jesen je, prvo lišće pada na zemlju. Martin prevrće po bačenim novinama, a u sjećanje mu dolazi i vlastita majka, koja mu neprestano ponavlja kako je on došao na svijet zato što ona nije pazila. U tim mislima, Martin je osjetio nečiji pogled na svojim leđima. On gotovo telepatski osjeća kako netko želi stupiti u kontakt s njim, ali se ne usuđuje okrenuti, zato što je stidljiv. Nakon toga se ubacuje Martinova rasprava s Alejandrom, koja mora biti iz nekog kasnijeg vremena, u kome ona njega uvjerava da je on zgodan momak.
Kompleksna struktura, ali je za sada nije teško pratiti. Stvarna dubina romana, koja se očituje u kompleksnosti međuljudskih odnosa, tek se može naslutiti, ali i ovo do sada izgleda obećavajuće. Ocjena - 8.3.
Slijedeći dio
PADURA, Leonardo - "Maske" (1)
Top-lista
Leonardo Padura je jedan od najpoznatijih novih kubanskih pisaca. Ovaj roman je dio ciklusa kriminalističkih romana s policijskim inspektorom Mariom Condeom kao glavnim junakom. Roman čitam u njemačkom prevodu.
Mario Conde se je nakon posla našao u svom stanu. Ljeto je, velika je suša i vrućina. Na igralištu u četvrti upravo je završena utakmica baseballa, i on se prisjeća kako je i sam prije dvadeset godina sudjelovao u takvim igrama. Prisjeća se i toga da su mnogi njegovi drugovi, s kojima je tada igrao baseball, sada rasuti po čitavom svijetu, a da ni oni, koji su tu, sada više ne bi učinili nešto takvo kao što je partija baseballa. I onda odjednom Mario Conde se odlučuje sudjelovati u slijedećoj igri.
Poetičan, malo razvučen i melodramatičan početak romana. Ocjena - 6.8.
Leonardo Padura je jedan od najpoznatijih novih kubanskih pisaca. Ovaj roman je dio ciklusa kriminalističkih romana s policijskim inspektorom Mariom Condeom kao glavnim junakom. Roman čitam u njemačkom prevodu.
Mario Conde se je nakon posla našao u svom stanu. Ljeto je, velika je suša i vrućina. Na igralištu u četvrti upravo je završena utakmica baseballa, i on se prisjeća kako je i sam prije dvadeset godina sudjelovao u takvim igrama. Prisjeća se i toga da su mnogi njegovi drugovi, s kojima je tada igrao baseball, sada rasuti po čitavom svijetu, a da ni oni, koji su tu, sada više ne bi učinili nešto takvo kao što je partija baseballa. I onda odjednom Mario Conde se odlučuje sudjelovati u slijedećoj igri.
Poetičan, malo razvučen i melodramatičan početak romana. Ocjena - 6.8.
MIRBEAU, Octave - "Dnevnik jedne sobarice" (1)
Top-lista
Po ovome romanu rađen je istoimeni film Luisa Buñuela, sa Jeanne Moreau u glavnoj ulozi. Roman čitam u hrvatskom prevodu.
Na samome početku imamo predgovor pisca, u kome nas on uvjerava kako je knjigu uistinu napisala Célestine, sobarica, a on je sve to samo na nekim mjestima izmjenio. To je često stilsko (zapravo markentinško) sredstvo promocije knjige i nije baš nešto originalno. Pripovjedanje, tj. dnevnik sobarice Célestine, počinje njenim obećanjem kako će o svemu što je doživjela govoriti bez zadrške, a i to je bio česti izgovor i opravdanje za objavljivanje romana erotskih sadržaja. Govori nam o tome kako ju je njezino trenutno zaposlenje dovelo do Normandije, ali kako je inače najčešće radila na području Pariza, o tome kako često mijenja poslodavce, ali i o svome posljednjem namještenju u provinciji, kad je dospjela u domaćinstvo jednog starijeg gospodina koji je gajio veliku ljubav prema ženskim čizmicama.
Pisac nam svim stilskim sredstvima želi staviti do znanja kako ova knjiga nije ono što mi mislimo da je (ili pak sumnjamo da će ona to biti), to jest, jeftina knjižica erotskog sadržaja, skandalozna za vrijeme u kojem je objavljena, za današnje pojmove poprilično bezopasna i svakako interesantnija kao dokument svoga vremena negoli kao neki veliki moralni izazov i ekstremni doživljaj i/ili iskustvo. Ocjena - 6.1.
Slijedeći dio
LEM, Stanislav - "Solaris" (5)
Top-lista
Prethodni dio
U ovom dijelu se nastavlja izlaganje znanstvenog stanja po pitanju Solarisa. Riječ je o uspostavljanju kontakta s oceanom i detaljima te komunikacije. Po tom pitanju nema gotovo nikakvih saznanja, pošto na isti poticaj nikad nije dobijen isti odgovor. Uz ogromne napore i korištenje najmodernije kompjuterske tehnike, uspjelo se naći određene pravilnosti u signalima oceana, ali sve je ostalo na špekulacijama, pa je u tome bilo i izvjesnog osjećaja inferiornosti naspram oceana, koji je za ljude postalo superiorno biće. Suočen s gomilom činjenica iz kojih se ne mogu izvući nikakva saznanja ni zaključci, Kelvin dolazi do spoznaje da je sve to "znanje" o Solarisu zapravo beskorisni balast. Sva saznanja su bila manje-više negativne prirode - znalo se je što ocean nije, ali se nije znalo što jeste. Znalo se je da ne posjeduje živčani sistem ni staničnu strukturu, kao i dosta toga drugoga, ali je manjak stvarnih saznanja doveo do toga da se razmisli o časnom uzmaku iz te čitave "afere Solaris".
Ovaj odlomak je direktan nastavak prethodnog dijela. Ocjena - 7.7.
Slijedeći dio
Prethodni dio
U ovom dijelu se nastavlja izlaganje znanstvenog stanja po pitanju Solarisa. Riječ je o uspostavljanju kontakta s oceanom i detaljima te komunikacije. Po tom pitanju nema gotovo nikakvih saznanja, pošto na isti poticaj nikad nije dobijen isti odgovor. Uz ogromne napore i korištenje najmodernije kompjuterske tehnike, uspjelo se naći određene pravilnosti u signalima oceana, ali sve je ostalo na špekulacijama, pa je u tome bilo i izvjesnog osjećaja inferiornosti naspram oceana, koji je za ljude postalo superiorno biće. Suočen s gomilom činjenica iz kojih se ne mogu izvući nikakva saznanja ni zaključci, Kelvin dolazi do spoznaje da je sve to "znanje" o Solarisu zapravo beskorisni balast. Sva saznanja su bila manje-više negativne prirode - znalo se je što ocean nije, ali se nije znalo što jeste. Znalo se je da ne posjeduje živčani sistem ni staničnu strukturu, kao i dosta toga drugoga, ali je manjak stvarnih saznanja doveo do toga da se razmisli o časnom uzmaku iz te čitave "afere Solaris".
Ovaj odlomak je direktan nastavak prethodnog dijela. Ocjena - 7.7.
Slijedeći dio
LEM, Stanislav - "Solaris" (4)
Top-lista
Prethodni dio
U ovom dijelu dobijamo kratki prikaz povjesti istraživanja Solarisa. Planet je specifičan po tome što kruži oko dva sunca, pa se je po svim proračunima činilo nemoguće da planet dobije jednu stalnu putanju, a samim tim je i razvoj života bio nemoguć, pošto tako nešto zahtijeva stabilne uvjete. Uskoro su, međutim, mjerenja pokazala da je putanja planeta potpuno stabilna, pa je to privuklo pažnju istraživača. Napravljena je i dugotrajna ekspedicija iznad planete, koja je potvrdila ta promatranja. Kako se je to činilo nemogućim, postavljane su sve moguće teze za objašnjenje fenomena, a među njima i falsificiranja rezultata. Slijedeći korak u istraživanju bilo je spuštanje na površinu planeta i uzimanje uzoraka. Tada se je došlo do saznanja da je ocean, koji zauzima najveći dio površine planeta, organskog porijekla, te da ta organska masa svojim pomicanjem vrši korekturu i drži planetu na stalnoj putanji. To je izazvalo pravu revoluciju u znanosti i prisililo znanstvenike da razrade nove teorije koje bi objasnile ovaj fenomen.
Roman dobija potpuno neočekivani obrat, sjajno štivo. Ocjena - 7.8.
Slijedeći dio
Prethodni dio
U ovom dijelu dobijamo kratki prikaz povjesti istraživanja Solarisa. Planet je specifičan po tome što kruži oko dva sunca, pa se je po svim proračunima činilo nemoguće da planet dobije jednu stalnu putanju, a samim tim je i razvoj života bio nemoguć, pošto tako nešto zahtijeva stabilne uvjete. Uskoro su, međutim, mjerenja pokazala da je putanja planeta potpuno stabilna, pa je to privuklo pažnju istraživača. Napravljena je i dugotrajna ekspedicija iznad planete, koja je potvrdila ta promatranja. Kako se je to činilo nemogućim, postavljane su sve moguće teze za objašnjenje fenomena, a među njima i falsificiranja rezultata. Slijedeći korak u istraživanju bilo je spuštanje na površinu planeta i uzimanje uzoraka. Tada se je došlo do saznanja da je ocean, koji zauzima najveći dio površine planeta, organskog porijekla, te da ta organska masa svojim pomicanjem vrši korekturu i drži planetu na stalnoj putanji. To je izazvalo pravu revoluciju u znanosti i prisililo znanstvenike da razrade nove teorije koje bi objasnile ovaj fenomen.
Roman dobija potpuno neočekivani obrat, sjajno štivo. Ocjena - 7.8.
Slijedeći dio
nedjelja, 30. prosinca 2012.
LEM, Stanislav - "Solaris" (3)
Top-lista
Prethodni dio
Snaut priprema Kelvina na moguća iznenađenja, ali mu ne odaje pojedinosti. Dogovaraju se da se nađu za sat vremena, a da za to vrijeme Kelvin ode u svoju kabinu i ondje se malo osvježi. Kraj prvog poglavlja.
Drugo poglavlje s naslovom "Solaristi" počinje odlaskom Kelvina u njegovu kabinu. U njoj vlada, kao i u ostatku broda, popriličan nered, sve stvari su porazbacane unaokolo. Sav materijal na koji nailazi, čak i onaj od praktično netopljive keramike, kao da je istaljen i time neupotrebljiv. Kelvin zbog toga sumnja da je negdje došlo do atomske nesreće, ali mjerač zračenja ne pokazuje ništa. Na kraju odlazi pod tuš, a nakon toga, osvježen, počinje razmišljati o situaciji u kojoj se nalazi. Razmišlja o tome što se je moglo desiti Gibarianu i što je s njegovim tijelom. Nakon toga razabire po stvarima razbacanima po kabini.
Nakon lagane kulminacije u prošlom, ovaj dio je smireniji i polaganiji. Ocjena - 7.4.
Slijedeći dio
Prethodni dio
Snaut priprema Kelvina na moguća iznenađenja, ali mu ne odaje pojedinosti. Dogovaraju se da se nađu za sat vremena, a da za to vrijeme Kelvin ode u svoju kabinu i ondje se malo osvježi. Kraj prvog poglavlja.
Drugo poglavlje s naslovom "Solaristi" počinje odlaskom Kelvina u njegovu kabinu. U njoj vlada, kao i u ostatku broda, popriličan nered, sve stvari su porazbacane unaokolo. Sav materijal na koji nailazi, čak i onaj od praktično netopljive keramike, kao da je istaljen i time neupotrebljiv. Kelvin zbog toga sumnja da je negdje došlo do atomske nesreće, ali mjerač zračenja ne pokazuje ništa. Na kraju odlazi pod tuš, a nakon toga, osvježen, počinje razmišljati o situaciji u kojoj se nalazi. Razmišlja o tome što se je moglo desiti Gibarianu i što je s njegovim tijelom. Nakon toga razabire po stvarima razbacanima po kabini.
Nakon lagane kulminacije u prošlom, ovaj dio je smireniji i polaganiji. Ocjena - 7.4.
Slijedeći dio
KRLEŽA, Miroslav - "Povratak Filipa Latinovicza" (2)
Top-lista
Prethodni dio
Filip je pred vratima majčine kuće i zvoni na zvono. Prisjeća se kako je isto tako bilo onoga jutra po povratku iz bančenja i kako ga je dočekao njen hladni glas, koji mu je rekao da se vrati tamo odakle je i došao.
Rano je jutro, četvrti mjesec. Filip šeta po gradu, sjeća se mjesta gdje je njegova majka imala trafiku, sjeća se stana u kome je živio kao dječak sa svojom majkom, kao i nekih stvari njene majke - album za fotografije, slika ženskog akta. Sjeća se i svoje majke, koja ga kao dijete nije obasipala velikom pažnjom, ali uvijek je pomno pazila da bude besprijekorno obučen.
Radnja se razvija i počinje ulaženje u detalje, pogotovo detalji iz Filipove prošlosti. Ocjena - 8.0.
Prethodni dio
Filip je pred vratima majčine kuće i zvoni na zvono. Prisjeća se kako je isto tako bilo onoga jutra po povratku iz bančenja i kako ga je dočekao njen hladni glas, koji mu je rekao da se vrati tamo odakle je i došao.
Rano je jutro, četvrti mjesec. Filip šeta po gradu, sjeća se mjesta gdje je njegova majka imala trafiku, sjeća se stana u kome je živio kao dječak sa svojom majkom, kao i nekih stvari njene majke - album za fotografije, slika ženskog akta. Sjeća se i svoje majke, koja ga kao dijete nije obasipala velikom pažnjom, ali uvijek je pomno pazila da bude besprijekorno obučen.
Radnja se razvija i počinje ulaženje u detalje, pogotovo detalji iz Filipove prošlosti. Ocjena - 8.0.
ILJF i PETROV - "Zlatno tele" (2)
Top-lista
Prethodni dio
Usput je naš junak svjedok svađe između inžinjera i lokalnog rukovodioca. Inžinjer svim silama želi pobjeći iz grada, a rukovodilac mu prijeti posljedicama. Ostapu je jasno da ovo nije mjesto iz njegovih snova, ali šta je tu je ... Idućeg trenutka već je u kancelariji predsjednika izvršnog komiteta i predstavlja se kao sin poručnika Šmidta, junaka Revolucije. S vremenom se ispostavlja da je navodni sin čuvenoga oca u novčanim teškoćama i da mu treba pomoć lokalnog funkcionara. Kako ne želi da traži uslugu od klasnih neprijatelja, on se obraća organima revolucije. Nakratko poslije toga, dolazi do cjenkanja - od traženih pedeset rubalja dobija osam rubalja i tri kupona za jelo u menzi.
Nakon početne epizode, koja nema neke velike veze s radnjom, nastavak je sjajan. Ocjena - 7.6.
Slijedeći dio
Prethodni dio
Usput je naš junak svjedok svađe između inžinjera i lokalnog rukovodioca. Inžinjer svim silama želi pobjeći iz grada, a rukovodilac mu prijeti posljedicama. Ostapu je jasno da ovo nije mjesto iz njegovih snova, ali šta je tu je ... Idućeg trenutka već je u kancelariji predsjednika izvršnog komiteta i predstavlja se kao sin poručnika Šmidta, junaka Revolucije. S vremenom se ispostavlja da je navodni sin čuvenoga oca u novčanim teškoćama i da mu treba pomoć lokalnog funkcionara. Kako ne želi da traži uslugu od klasnih neprijatelja, on se obraća organima revolucije. Nakratko poslije toga, dolazi do cjenkanja - od traženih pedeset rubalja dobija osam rubalja i tri kupona za jelo u menzi.
Nakon početne epizode, koja nema neke velike veze s radnjom, nastavak je sjajan. Ocjena - 7.6.
Slijedeći dio
ILJF i PETROV - "Zlatno tele" (1)
Top-lista
Iljf i Petrov su jedan od najpoznatijih dueta svjetske književnosti. Uz ovaj roman, napisali su još i roman "Dvanaest stolica", kao i nekoliko manjih djela.
Uvod romana je nešto kao opravdanje za činjenicu da pišu humorističke romane, u vremenima za koja mnogi "strogi građanini" tvrde kako su teška i da smijehu nema mjesta. Taj dio je osrednji, pomalo ulizivački.
I početak prvog poglavlja je malo dadaistički, u onom dijelu u kome se govori o pješacima i njihovom doprinosu čovječanstvu. Tek pred kraj ovog uvodnog dijela zatičemo glavnog junaka Ostapa Bendera (ime mu ovdje još ne doznajemo, nego kasnije), kako po gradu Arbatovu prvo šeta po gradu, da bi se potom zaputio prema zgradi izvršnog komiteta.
Predgovor i početak su osrednji i pomalo zamorni, tek pred kraj radnja dobija neki konkretan oblik. Ocjena - 7.1.
Slijedeći dio
Iljf i Petrov su jedan od najpoznatijih dueta svjetske književnosti. Uz ovaj roman, napisali su još i roman "Dvanaest stolica", kao i nekoliko manjih djela.
Uvod romana je nešto kao opravdanje za činjenicu da pišu humorističke romane, u vremenima za koja mnogi "strogi građanini" tvrde kako su teška i da smijehu nema mjesta. Taj dio je osrednji, pomalo ulizivački.
I početak prvog poglavlja je malo dadaistički, u onom dijelu u kome se govori o pješacima i njihovom doprinosu čovječanstvu. Tek pred kraj ovog uvodnog dijela zatičemo glavnog junaka Ostapa Bendera (ime mu ovdje još ne doznajemo, nego kasnije), kako po gradu Arbatovu prvo šeta po gradu, da bi se potom zaputio prema zgradi izvršnog komiteta.
Predgovor i početak su osrednji i pomalo zamorni, tek pred kraj radnja dobija neki konkretan oblik. Ocjena - 7.1.
Slijedeći dio
HAMSUN, Knut - "Glad" (4)
Top-lista
Prethodni dio
Prije nego što se baci na pisanje, naš junak ima neki svoj vlastiti okršaj s Bogom, koji je ipak u suštini pomirljiv i pun nade. Nakon toga, prije pisanja, nalazi svoju brijačku knjižicu sa šest kupona u njoj, što znači da će još neko vrijeme moći izgledati pristojno, i u tome nalazi utjehu. Pokušaj da nešto napiše, nakon svega ovoga, ne uspjeva - sve oko sebe što opazi, uzbuđuje ga i veseli, a smetaju mu i muhe i komarci koji mu se stalno lijepe za papir. Nakratko potom do njega dopiru zvuci klarineta, koji mu opet misli vode nekim čudnim tokovima - on počinje promatrati svoju obuću i njihov oblik i kretanje. U toj ga meditaciji prekida neki čovječuljak, koji sjeda pored njega na klupu i s kojim stupa u razgovor, pri čemu na svako pitanje odgovara s laži, ali starca to ne smeta da uživa u razgovoru i to, kako se čini, utoliko više što su laži veće.
Radnja romana ponovno kreće poprilično iracionalnim tokovima. Ocjena - 8.5.
Prethodni dio
Prije nego što se baci na pisanje, naš junak ima neki svoj vlastiti okršaj s Bogom, koji je ipak u suštini pomirljiv i pun nade. Nakon toga, prije pisanja, nalazi svoju brijačku knjižicu sa šest kupona u njoj, što znači da će još neko vrijeme moći izgledati pristojno, i u tome nalazi utjehu. Pokušaj da nešto napiše, nakon svega ovoga, ne uspjeva - sve oko sebe što opazi, uzbuđuje ga i veseli, a smetaju mu i muhe i komarci koji mu se stalno lijepe za papir. Nakratko potom do njega dopiru zvuci klarineta, koji mu opet misli vode nekim čudnim tokovima - on počinje promatrati svoju obuću i njihov oblik i kretanje. U toj ga meditaciji prekida neki čovječuljak, koji sjeda pored njega na klupu i s kojim stupa u razgovor, pri čemu na svako pitanje odgovara s laži, ali starca to ne smeta da uživa u razgovoru i to, kako se čini, utoliko više što su laži veće.
Radnja romana ponovno kreće poprilično iracionalnim tokovima. Ocjena - 8.5.
GARCIA MARQUEZ, Gabriel - "Pukovniku nema tko da piše" (3)
Top-lista
Prethodni dio
Liječnik mu ostavlja novine za čitanje. Dolazi kući, a crkvena zvona otkucavaju crkvenu filmsku cenzuru - svi su filmovi nepodobni za sve uzraste. Pukovnik čita novine od početka do kraja. Te ga noći hvata groznica i on vidi utvare, a to ga drži i slijedećeg dana, popraćeno mučninom u stomaku. Njegovu ženu je bolest popustila i ona počinje praviti reda po kući. Za ručak kuha sve jestivo što joj je došlo pod ruku. Iza ručka dolazi liječnik pregledati pukovnikovu ženu, a sa sobom donosi i ilegalne letke s novostima. Ne želi novac, on će se "naplatiti kad pobijedi pijetao". Pukovnik prenosi letke Agustinovim drugovima u krojačnici, a za to vrijeme njegova žena mu sastavlja košulju od raznobojnih krpica.
Sjajan opis, uz sve te detalje čovjeku ne treba puno mašte da si pred očima dočara atmosferu romana. Ocjena - 8.8.
Slijedeći dio
Prethodni dio
Liječnik mu ostavlja novine za čitanje. Dolazi kući, a crkvena zvona otkucavaju crkvenu filmsku cenzuru - svi su filmovi nepodobni za sve uzraste. Pukovnik čita novine od početka do kraja. Te ga noći hvata groznica i on vidi utvare, a to ga drži i slijedećeg dana, popraćeno mučninom u stomaku. Njegovu ženu je bolest popustila i ona počinje praviti reda po kući. Za ručak kuha sve jestivo što joj je došlo pod ruku. Iza ručka dolazi liječnik pregledati pukovnikovu ženu, a sa sobom donosi i ilegalne letke s novostima. Ne želi novac, on će se "naplatiti kad pobijedi pijetao". Pukovnik prenosi letke Agustinovim drugovima u krojačnici, a za to vrijeme njegova žena mu sastavlja košulju od raznobojnih krpica.
Sjajan opis, uz sve te detalje čovjeku ne treba puno mašte da si pred očima dočara atmosferu romana. Ocjena - 8.8.
Slijedeći dio
FAULKNER, William - "Abšalome, sine moj!" (2)
Top-lista
Prethodni dio
Quentin se pita zašto je stara djevojka baš njemu povjerila obiteljske tajne, a njegov otac misli da je to zato što je njegov djed Sutpenu bio nešto kao prijatelj i da bi, ukoliko je njegov djed nešto ispričao svome sinu ili unuku, ona mogla doznati nešto novo o obiteljskoj povjesti. Rose Coldfield ima svoju teoriju o tome zašto je Sutpen oženio njenu sestru Ellen - trebala mu je zaštita moćnih i poštenih ljudi, kako bi mogao živjeti neometano, a nakon toga mu je trebala žena koja bi ga zaštitila od tih uglednih ljudi. I svoju plantažu, koju je osnovao na zemlji za koju je prevario Indijance, je napravio da bi imao fasadu koja bi ga zaštitila od onih koji bi ga mogli progoniti zbog prošlosti. Kakva je to mračna tajna, koju je Sutpen sakrivao, Rose nije znala, ali je bila uvjerena da nešto postoji.
Ovaj dio se vrti djelimično u ponavljanjima i špekulacijama, pa mi je slabiji od početka. Ocjena - 8.3.
Slijedeći dio
Prethodni dio
Quentin se pita zašto je stara djevojka baš njemu povjerila obiteljske tajne, a njegov otac misli da je to zato što je njegov djed Sutpenu bio nešto kao prijatelj i da bi, ukoliko je njegov djed nešto ispričao svome sinu ili unuku, ona mogla doznati nešto novo o obiteljskoj povjesti. Rose Coldfield ima svoju teoriju o tome zašto je Sutpen oženio njenu sestru Ellen - trebala mu je zaštita moćnih i poštenih ljudi, kako bi mogao živjeti neometano, a nakon toga mu je trebala žena koja bi ga zaštitila od tih uglednih ljudi. I svoju plantažu, koju je osnovao na zemlji za koju je prevario Indijance, je napravio da bi imao fasadu koja bi ga zaštitila od onih koji bi ga mogli progoniti zbog prošlosti. Kakva je to mračna tajna, koju je Sutpen sakrivao, Rose nije znala, ali je bila uvjerena da nešto postoji.
Ovaj dio se vrti djelimično u ponavljanjima i špekulacijama, pa mi je slabiji od početka. Ocjena - 8.3.
Slijedeći dio
DOSTOJEVSKI, Fjodor M. - "Idiot" (4)
Top-lista
Prethodni dio
Obitelj generala Jepančina je žena i tri odrasle kćeri. Žena mu je donijela mali miraz, samo nekih pedesetak duša, ali to je bio temelj njegovom budućem bogatstvu. Izuzetno ju je poštovao i volio. Kćerima je bilo 25, 23 i 20 godina, a sve su tri bile ljepotice, a naročito ona najmlađa, Aglaja, koju su druge dvije starije sestre, Aleksandra i Adelaida, naprosto obožavale. Bile su, osim toga, i prilično obrazovane i načitane, što u to vrijeme i u njihovim društvenim krugovima, međutim, nije bilo viđeno kao vrlina.
Nakon ovog podužeg opisa društvenog položaja generala Jepančina i njegove familije, radnja romana se nastavlja dolaskom kneza Miškina generalu. Sluga na ulazu vodi kneza Miškina drugom slugi koji je viši po rangu i koji prijavljuje posjetioce generalu. Ovome je knez Miškin po svom ponašanju sumnjiv, jer ne želi zauzeti mjesto u sobi za posjetioce, već ostaje u njegovoj sobi. Mjerka ga i na kraju ga pita namjerava li od generala tražiti milostinju. Knez mu to ne zamjera, objašnjava mu da je i u rodu s generalicom, što lakaja potpuno zbunjuje, jer od jednog kneza ne očekuje da s njim priča o svojim poslovima.
Ovaj dio je nešto kao predah i uvod u daljnju radnju. Ocjena - 9.1.
Prethodni dio
Obitelj generala Jepančina je žena i tri odrasle kćeri. Žena mu je donijela mali miraz, samo nekih pedesetak duša, ali to je bio temelj njegovom budućem bogatstvu. Izuzetno ju je poštovao i volio. Kćerima je bilo 25, 23 i 20 godina, a sve su tri bile ljepotice, a naročito ona najmlađa, Aglaja, koju su druge dvije starije sestre, Aleksandra i Adelaida, naprosto obožavale. Bile su, osim toga, i prilično obrazovane i načitane, što u to vrijeme i u njihovim društvenim krugovima, međutim, nije bilo viđeno kao vrlina.
Nakon ovog podužeg opisa društvenog položaja generala Jepančina i njegove familije, radnja romana se nastavlja dolaskom kneza Miškina generalu. Sluga na ulazu vodi kneza Miškina drugom slugi koji je viši po rangu i koji prijavljuje posjetioce generalu. Ovome je knez Miškin po svom ponašanju sumnjiv, jer ne želi zauzeti mjesto u sobi za posjetioce, već ostaje u njegovoj sobi. Mjerka ga i na kraju ga pita namjerava li od generala tražiti milostinju. Knez mu to ne zamjera, objašnjava mu da je i u rodu s generalicom, što lakaja potpuno zbunjuje, jer od jednog kneza ne očekuje da s njim priča o svojim poslovima.
Ovaj dio je nešto kao predah i uvod u daljnju radnju. Ocjena - 9.1.
petak, 28. prosinca 2012.
DOSTOJEVSKI, Fjodor M. - "Idiot" (3)
Top-lista
Prethodni dio
Rogožin priča kako je upoznao Nastasju Filipovnu - vidio ju je kako izlazi iz dućana, a on je bio u staroj očevoj bundi i nije joj se usudio obratiti. Čuo je da će biti u teatru i kradom se iskrao iz očeve kuće kako bi je vidio. Sutradan je novac od obveznica, koje mu je otac dao da naplati, iskoristio da Nastasji Filipovnoj kupi par naušnica i odnio joj ih. Njen otac, poznati tvrdica, na to je poludio. Prvo je otišao Nastasji Filipovnoj i od nje izmolio natrag poklonjene naušnice. Parfen je, ne čekajući oca da se vrati, pobjegao tetki u Pskov i ondje sačekao očevu smrt. Vlak dolazi u Petrograd, Rogožin poziva kneza Miškina k sebi, kraj prvog poglavlja.
Početak drugog poglavlja bavi se osobom generala Jepančina. Na glasu je kao bogat i vješt poslovni čovjek, koji se voli držati ponizno i skromno.
Prepričana epizoda prvog susreta Rogožina i Nastasje Filipovne izuzetno je dobar dio romana. Početak drugog poglavlja je novi početak i dosta mirniji. Ocjena - 9.2.
Nastavak ...
Prethodni dio
Rogožin priča kako je upoznao Nastasju Filipovnu - vidio ju je kako izlazi iz dućana, a on je bio u staroj očevoj bundi i nije joj se usudio obratiti. Čuo je da će biti u teatru i kradom se iskrao iz očeve kuće kako bi je vidio. Sutradan je novac od obveznica, koje mu je otac dao da naplati, iskoristio da Nastasji Filipovnoj kupi par naušnica i odnio joj ih. Njen otac, poznati tvrdica, na to je poludio. Prvo je otišao Nastasji Filipovnoj i od nje izmolio natrag poklonjene naušnice. Parfen je, ne čekajući oca da se vrati, pobjegao tetki u Pskov i ondje sačekao očevu smrt. Vlak dolazi u Petrograd, Rogožin poziva kneza Miškina k sebi, kraj prvog poglavlja.
Početak drugog poglavlja bavi se osobom generala Jepančina. Na glasu je kao bogat i vješt poslovni čovjek, koji se voli držati ponizno i skromno.
Prepričana epizoda prvog susreta Rogožina i Nastasje Filipovne izuzetno je dobar dio romana. Početak drugog poglavlja je novi početak i dosta mirniji. Ocjena - 9.2.
Nastavak ...
DESNICA, Vladan - "Proljeća Ivana Galeba" (2)
Top-lista
Prethodni dio
U slijedećem poglavlju pisac govori o svojim sjećanjima na djeda i njegov ured pomorske agencije, kojim su dominirale geografske karte s ucrtanim pravcima pomorskih linija. Djeda opisuje kao snažnog i zdravog čovjeka, koji je za ženu uzeo krhku i bolećivu djevojku, na koju se, kako misli, i pisac umetnuo, pošto je ta slaba krv s bakine strane nadjačala i oslabila onu jaku lozu s djedove strane. Koliko god ga takvo naslijeđe činilo nesposobnim za stvaran život, on joj je zahvalan, jer bi bez nje kroz život išao "zazidanih ušiju i s opnom na očima". U toj sklonosti prema svojoj slabosti on vidi opet neki egoizam, a time i nagon samoodržanja. I njegova je baka bila ponosna na njega, jer su u njemu prenesene sve one njene osobine, i njena je osjetljivost nadvladala djedovu grubu prirodu.
Četvrto poglavlje donosi nov motiv. Igra odsjaja na staklu prozora preko puta njegovog, pisca podsjeća na igre iz djetinjstva, na to kako je varao mačke odsjajem ogledala i tako se igrao s njima.
Već nakon drugog odlomka smo potpuno uvučeni u piščev svijet. Lijepa i sugestivna proza. Ocjena - 8.1.
Prethodni dio
U slijedećem poglavlju pisac govori o svojim sjećanjima na djeda i njegov ured pomorske agencije, kojim su dominirale geografske karte s ucrtanim pravcima pomorskih linija. Djeda opisuje kao snažnog i zdravog čovjeka, koji je za ženu uzeo krhku i bolećivu djevojku, na koju se, kako misli, i pisac umetnuo, pošto je ta slaba krv s bakine strane nadjačala i oslabila onu jaku lozu s djedove strane. Koliko god ga takvo naslijeđe činilo nesposobnim za stvaran život, on joj je zahvalan, jer bi bez nje kroz život išao "zazidanih ušiju i s opnom na očima". U toj sklonosti prema svojoj slabosti on vidi opet neki egoizam, a time i nagon samoodržanja. I njegova je baka bila ponosna na njega, jer su u njemu prenesene sve one njene osobine, i njena je osjetljivost nadvladala djedovu grubu prirodu.
Četvrto poglavlje donosi nov motiv. Igra odsjaja na staklu prozora preko puta njegovog, pisca podsjeća na igre iz djetinjstva, na to kako je varao mačke odsjajem ogledala i tako se igrao s njima.
Već nakon drugog odlomka smo potpuno uvučeni u piščev svijet. Lijepa i sugestivna proza. Ocjena - 8.1.
CRNJANSKI, Miloš - "Seobe I" (1)
Top-lista
Ovo je jedan od ključnih romana srpske literature.
Vuk Isakovič (ime glavnog junaka romana saznajemo tek nešto kasnije) je kapetan u austrougarskoj vojsci i sa svojim pukom od tristo ljudi, koji je sakupio za ratovanje u Francuskoj, nalazi se na obali Dunava, odakle će uskoro krenuti u rat. To je onaj dio koji se ne nalazi na početku romana, a nekako spada na početak opisa. Roman počinje dugim buđenjem Vuka Isakoviča, tokom kojeg on osluškuje prirodu oko sebe. Nalazi se u šatoru, leži - malo budan, malo spavajući - pored svoje žene na ovčijim kožama. Nakon nekog vremena svanjiva, Vuk Isakovič se budi. Oko njega odjednom počinje oživljavati i priroda i cijeli logor. Budi se i njegova žena, koja je izbezumljena zbog toga što joj muž mora poći u rat, a istovremeno je i u trećem mjesecu trudnoće. Vuk navrat-nanos izlazi iz šatora, a uskoro je i čitavi logor na nogama. Počinje pucnjava, muškarci se spremaju i odlaze do čamaca, gdje ženama nije dozvoljeno ići. Vuk Isakovič se oblači u punu uniformu i izlazi iz svoga šatora. Kad je izišao, počinje dreka i kuknjava žena.
Izuzetno sugestivan tekst, u kome se izmjenjuje opis prirode, psihološka studija i jutarnje strke, izuzetno vizualan. Ocjena - 8.1.
Ovo je jedan od ključnih romana srpske literature.
Vuk Isakovič (ime glavnog junaka romana saznajemo tek nešto kasnije) je kapetan u austrougarskoj vojsci i sa svojim pukom od tristo ljudi, koji je sakupio za ratovanje u Francuskoj, nalazi se na obali Dunava, odakle će uskoro krenuti u rat. To je onaj dio koji se ne nalazi na početku romana, a nekako spada na početak opisa. Roman počinje dugim buđenjem Vuka Isakoviča, tokom kojeg on osluškuje prirodu oko sebe. Nalazi se u šatoru, leži - malo budan, malo spavajući - pored svoje žene na ovčijim kožama. Nakon nekog vremena svanjiva, Vuk Isakovič se budi. Oko njega odjednom počinje oživljavati i priroda i cijeli logor. Budi se i njegova žena, koja je izbezumljena zbog toga što joj muž mora poći u rat, a istovremeno je i u trećem mjesecu trudnoće. Vuk navrat-nanos izlazi iz šatora, a uskoro je i čitavi logor na nogama. Počinje pucnjava, muškarci se spremaju i odlaze do čamaca, gdje ženama nije dozvoljeno ići. Vuk Isakovič se oblači u punu uniformu i izlazi iz svoga šatora. Kad je izišao, počinje dreka i kuknjava žena.
Izuzetno sugestivan tekst, u kome se izmjenjuje opis prirode, psihološka studija i jutarnje strke, izuzetno vizualan. Ocjena - 8.1.
BROCH, Hermann - "Vergilijeva smrt" (2)
Top-lista
Prethodni dio
Sve što Vergilije vidi na licima tih ljudi je gramzivost za hranom, novcima, probitkom. On ima potrebu da napiše spjev o toj njihovoj pohlepi i da ih prikaže onakvima kakvi jesu. Shvaća, međutim, da to nije moguće. On može samo dati ono što oni, koji ga plaćaju, žele od njega vidjeti. Vjeruje da će i u Enejidi vidjeti samo ono što veliča njih i njihove pretke, a sve drugo potisnuti. On shvaća da ni od onih gore niti od onih dolje ne može očekivati ništa. Brodovi dolaze u luku kad je već pala noć. U luci je velika vreva i gužva zbog Cezareva dolaska, Oktavijan August će za dva dana u Rimu proslaviti svoj 43. rođendan. Pozdrav vojske je svečan, vojnički, poprilično trezven. Vergilije osjeća da se je otrgnuo moru i da oko sebe osjeća miris zemlje. Žali što njegova seljačka ruka nikad više neće zaorati zemlju i rukom osjetiti njeno disanje.
Neposredan nastavak prethodnog teksta, koji postaje sve kompeksniji. Ocjena - 8.5.
Prethodni dio
Sve što Vergilije vidi na licima tih ljudi je gramzivost za hranom, novcima, probitkom. On ima potrebu da napiše spjev o toj njihovoj pohlepi i da ih prikaže onakvima kakvi jesu. Shvaća, međutim, da to nije moguće. On može samo dati ono što oni, koji ga plaćaju, žele od njega vidjeti. Vjeruje da će i u Enejidi vidjeti samo ono što veliča njih i njihove pretke, a sve drugo potisnuti. On shvaća da ni od onih gore niti od onih dolje ne može očekivati ništa. Brodovi dolaze u luku kad je već pala noć. U luci je velika vreva i gužva zbog Cezareva dolaska, Oktavijan August će za dva dana u Rimu proslaviti svoj 43. rođendan. Pozdrav vojske je svečan, vojnički, poprilično trezven. Vergilije osjeća da se je otrgnuo moru i da oko sebe osjeća miris zemlje. Žali što njegova seljačka ruka nikad više neće zaorati zemlju i rukom osjetiti njeno disanje.
Neposredan nastavak prethodnog teksta, koji postaje sve kompeksniji. Ocjena - 8.5.
BALZAC, Honore de - "Žena od trideset godina" (3)
Top-lista
Prethodni dio
Starcu nije izmakla ova reakcija, i on odvodi kćer sa smotre, govoreći joj da mu je loše. Žali joj se zbog njezine nezahvalnosti, govoreći kako je to sudbina svih roditelja. Govori joj kako je njena zaljubljenost posljedica romantične predstave i potrebe da se sve uzvišene osobine prenesu na neko blisko biće, ali da to sa stvarnošću nema nikakve veze i samo dovodi do razočarenja. On svojoj kćeri govori kako su i ona i Aiglemont razmaženi i nedorasli za brak, te da je on vojnik, pregrub za tako nježnu prirodu kao što je njena. Ona obećaje svom ocu kako mu neće govoriti o Victoru dok se on sam ne uvjeri u suprotno.
Nova epizoda (neodvojena od prethodnog teksta) se događa nepunih godinu dana kasnije, u martu 1814. godine. Na početku te epizode dobijamo tek malo duži opis krajolika na ušće rijeke Cise u Loiru.
Poprilično plitko i melodramatično, nakon toga dug i zamoran opis. Ocjena - 6.5.
Prethodni dio
Starcu nije izmakla ova reakcija, i on odvodi kćer sa smotre, govoreći joj da mu je loše. Žali joj se zbog njezine nezahvalnosti, govoreći kako je to sudbina svih roditelja. Govori joj kako je njena zaljubljenost posljedica romantične predstave i potrebe da se sve uzvišene osobine prenesu na neko blisko biće, ali da to sa stvarnošću nema nikakve veze i samo dovodi do razočarenja. On svojoj kćeri govori kako su i ona i Aiglemont razmaženi i nedorasli za brak, te da je on vojnik, pregrub za tako nježnu prirodu kao što je njena. Ona obećaje svom ocu kako mu neće govoriti o Victoru dok se on sam ne uvjeri u suprotno.
Nova epizoda (neodvojena od prethodnog teksta) se događa nepunih godinu dana kasnije, u martu 1814. godine. Na početku te epizode dobijamo tek malo duži opis krajolika na ušće rijeke Cise u Loiru.
Poprilično plitko i melodramatično, nakon toga dug i zamoran opis. Ocjena - 6.5.
ALBAHARI, David - "Brat" (4)
Top-lista
Prethodni nastavak
Konačno je Filip počeo čitati pismo. Premišlja da li bi tu priliku uveličao čašicom konjaka, ali ga pomisao na slalom između komada namještaja odvraća od toga. Pismo je poprilično kratko - njegov brat Robert ga poziva da se nađu u petak u podne u kavani "Brioni" u Zemunu. Oduševljenje saznanjem da ima brata pomućena je mračnom vizijom polagane smrti u svome stanu, zagušen namještajem. Ipak, misli mu se vraćaju na brata i na njegovo spominjanje Borgesa, što mu daje vjeru u bratov dobar ukus i podudara se i s njegovim ukusom. Nešto drugačije stoje stvari s kavanom "Brioni", uz koju Filipa vežu mnoge neprijatne uspomene i mnoga opijanja i neprijatnih scena zbog kojih Filip kasnije, kad se je odrekao pića, nikad više nije nogom stupio u tu kavanu.
Solidan nastavak. Ocjena - 7.8.
Slijedeäi dio
Prethodni nastavak
Konačno je Filip počeo čitati pismo. Premišlja da li bi tu priliku uveličao čašicom konjaka, ali ga pomisao na slalom između komada namještaja odvraća od toga. Pismo je poprilično kratko - njegov brat Robert ga poziva da se nađu u petak u podne u kavani "Brioni" u Zemunu. Oduševljenje saznanjem da ima brata pomućena je mračnom vizijom polagane smrti u svome stanu, zagušen namještajem. Ipak, misli mu se vraćaju na brata i na njegovo spominjanje Borgesa, što mu daje vjeru u bratov dobar ukus i podudara se i s njegovim ukusom. Nešto drugačije stoje stvari s kavanom "Brioni", uz koju Filipa vežu mnoge neprijatne uspomene i mnoga opijanja i neprijatnih scena zbog kojih Filip kasnije, kad se je odrekao pića, nikad više nije nogom stupio u tu kavanu.
Solidan nastavak. Ocjena - 7.8.
Slijedeäi dio
nedjelja, 23. prosinca 2012.
HESSE, Hermann - "Rosshalde" (1)
Top-lista
Ovo je jedan od ranijih i manje poznatih Hesseovih romana. Čitam ga u njemačkom originalu, iako sam siguran da negdje imam i hrvatski prevod.
Slikar Johann Veraguth kupio je prije deset godina zapušteno imanje Rosshalde i na njemu izgradio atelier u koji je, nakon što se je razišao sa ženom, u potpunosti preselio, nakon što je na njega nadogradio dvije sobe, dok je žena ostala u glavnoj kući na imanju. On i njegova žena su nakon međusobnog razlaza cijelo imanje prešutno podijelili na dva dijela i jedno se drugom uglavnom micali s puta. Jedina točka, koja ih je spajala, bio je njihov zajednički sedmogodišnji sin Pierre, koji je imao pristup i jednom i drugom dijelu imanja, i kojemu je bilo čak i bolje nego da su mu roditelji živjeli skupa - ukoliko bi mu majka postala naporna, on bi se jednostavno sklonio kod oca.
Radnja romana, nakon ovoga uvoda, počinje povratkom Johanna Veragutha iz grada, gdje se je našao sa svojim društvom. Oko jedan sat je iza ponoći, Johann se kupa u jezero na imanju. Nakon kupanja on odlazi u svoj atelier i promatra sliku na kojoj trenutno radi i o kojoj potom slušamo priču nastanka.
Čudan uvod, a još čudniji je početak radnje, koji ne označava neki specifični i važan događaj, već više nešto svakodnevno i banalno. Ocjena - 7.0.
Ovo je jedan od ranijih i manje poznatih Hesseovih romana. Čitam ga u njemačkom originalu, iako sam siguran da negdje imam i hrvatski prevod.
Slikar Johann Veraguth kupio je prije deset godina zapušteno imanje Rosshalde i na njemu izgradio atelier u koji je, nakon što se je razišao sa ženom, u potpunosti preselio, nakon što je na njega nadogradio dvije sobe, dok je žena ostala u glavnoj kući na imanju. On i njegova žena su nakon međusobnog razlaza cijelo imanje prešutno podijelili na dva dijela i jedno se drugom uglavnom micali s puta. Jedina točka, koja ih je spajala, bio je njihov zajednički sedmogodišnji sin Pierre, koji je imao pristup i jednom i drugom dijelu imanja, i kojemu je bilo čak i bolje nego da su mu roditelji živjeli skupa - ukoliko bi mu majka postala naporna, on bi se jednostavno sklonio kod oca.
Radnja romana, nakon ovoga uvoda, počinje povratkom Johanna Veragutha iz grada, gdje se je našao sa svojim društvom. Oko jedan sat je iza ponoći, Johann se kupa u jezero na imanju. Nakon kupanja on odlazi u svoj atelier i promatra sliku na kojoj trenutno radi i o kojoj potom slušamo priču nastanka.
Čudan uvod, a još čudniji je početak radnje, koji ne označava neki specifični i važan događaj, već više nešto svakodnevno i banalno. Ocjena - 7.0.
HAMSUN, Knut - "Glad" (3)
Top-lista
Prethodni dio
Djevojke se polako oporavljaju od šoka i polako počinju ig-no¬ri¬ra¬ti svoga pratioca. On se zbog toga sve više i više srami i uskoro ih ostavlja na miru. Djevojke su ušle u jednu kuću, a nakratko potom jedna od njih ga je gledala kroz prozor. On se polako udaljuje i odlazi svome stvarnome cilju - zelenašu, kod koga mu se nalazi olovka u prsluku. Zelenaš je susretljiv i daje mu da pretraži prsluk, a naš junak mu prodaje priču o tome kako je s tom olovkom napisao veliku knjigu i kako ona za njega predstavlja pravu dragocjenost, a ovaj mu dobrodušno povlađuje. Kad je izišao na ulicu, čini mu se da su svi ljudi oko njega vedri i da idu uzdignute glave, a samo njega da je Bog izabrao da ga kažnjava. Nakon dužeg traženja, on u parku nalazi klupu na kojoj će početi s pisanjem.
Radnja se vraća u neke normalne tokove. Ocjena - 8.6.
Slijedeći dio
Prethodni dio
Djevojke se polako oporavljaju od šoka i polako počinju ig-no¬ri¬ra¬ti svoga pratioca. On se zbog toga sve više i više srami i uskoro ih ostavlja na miru. Djevojke su ušle u jednu kuću, a nakratko potom jedna od njih ga je gledala kroz prozor. On se polako udaljuje i odlazi svome stvarnome cilju - zelenašu, kod koga mu se nalazi olovka u prsluku. Zelenaš je susretljiv i daje mu da pretraži prsluk, a naš junak mu prodaje priču o tome kako je s tom olovkom napisao veliku knjigu i kako ona za njega predstavlja pravu dragocjenost, a ovaj mu dobrodušno povlađuje. Kad je izišao na ulicu, čini mu se da su svi ljudi oko njega vedri i da idu uzdignute glave, a samo njega da je Bog izabrao da ga kažnjava. Nakon dužeg traženja, on u parku nalazi klupu na kojoj će početi s pisanjem.
Radnja se vraća u neke normalne tokove. Ocjena - 8.6.
Slijedeći dio
DESNICA, Vladan - "Proljeća Ivana Galeba" (1)
Top-lista
Ovaj roman najpoznatije je autorovo djelo i jedan je od klasika jugoslovenske poslijeratne književnosti.
Roman se sastoji od kratkih poglavlja, koja su u sebi zatvorene cjeline i to je jedna od karakteristika ovoga romana. Pisan je u prvom licu i čitavo vrijeme daje subjektivni pogled glavnog junaka. Tako ga na početku romana pratimo u naporima da rekonstruira svoje sjećanje na dane koji su mu izmakli - nalazi se u bolnici, vrijeme je oko Nove Godine, njegova zadnja sjećanja sežu do sale za operacije i primanja anestezije prije posljednje operacije. Nakon toga ga poigravanje svjetla na obližnjem prozoru sjećanjem vodi nazad u djetinjstvo. Drugo poglavlje nas već vraća u djetinjstvo glavnog junaka, govori o njegovim najranijim sjećanjima na kuću njegovog djeda, o dječjim igrama u njenim hodnicima, te o tome kako ga je od malih nogu privlačilo svjetlo, a odbijala sjena.
Roman koji je dosljedan u svojoj subjektivnoj točki gledanja, interesantan i ne tako lagan za čitanje. Ocjena - 7.8.
Slijedeći dio
Ovaj roman najpoznatije je autorovo djelo i jedan je od klasika jugoslovenske poslijeratne književnosti.
Roman se sastoji od kratkih poglavlja, koja su u sebi zatvorene cjeline i to je jedna od karakteristika ovoga romana. Pisan je u prvom licu i čitavo vrijeme daje subjektivni pogled glavnog junaka. Tako ga na početku romana pratimo u naporima da rekonstruira svoje sjećanje na dane koji su mu izmakli - nalazi se u bolnici, vrijeme je oko Nove Godine, njegova zadnja sjećanja sežu do sale za operacije i primanja anestezije prije posljednje operacije. Nakon toga ga poigravanje svjetla na obližnjem prozoru sjećanjem vodi nazad u djetinjstvo. Drugo poglavlje nas već vraća u djetinjstvo glavnog junaka, govori o njegovim najranijim sjećanjima na kuću njegovog djeda, o dječjim igrama u njenim hodnicima, te o tome kako ga je od malih nogu privlačilo svjetlo, a odbijala sjena.
Roman koji je dosljedan u svojoj subjektivnoj točki gledanja, interesantan i ne tako lagan za čitanje. Ocjena - 7.8.
Slijedeći dio
ĆOSIĆ, Branimir - "Pokošeno polje" (1)
Top-lista
Branimir Ćosić je bio jedan od najperspektivnijih srpskih pisaca između dva svjetska rata, ali je umro jako mlad i za sobom ostavio relativno mali opus.
Godina je 1925. - Nenad Bajkić je pritvoren zbog nama još nepoznatog zločina i iz zatvora ga odvode istražnom sucu. I isljednik je, kao i Bajkić, dosta mlad, i pokušava pronaći razloge koje su Bajkića naveli na zločin; sam istražni postupak je, time što Bajkić sve priznao, zapravo gotov, ali sudac ipak želi razumjeti pozadinu motiva, ponajviše zbog svoje ambicioznosti i jačanja optužnice koju zastupa. Zbog toga vodi intenzivne razgovore s Bajkićem, u kome ga želi navesti da govori o svome zločinu. Pri kraju prvoga dijela doznajemo da je Bajkić pucao na nekoga, ali nije jasno da li se radi o ubistvu ili pokušaju ubistva, a doznajemo i to da je zločin počinjen u afektu. Pred kraj Bajkić spominje poprilično općenito i neodređeno i neke klasne motive.
Neobična tehnika pripovjedanja koja počinje s epilogom priče; fino pripovjedanje s psihološkim finesama, sasvim solidno. Ocjena - 7.5.
Branimir Ćosić je bio jedan od najperspektivnijih srpskih pisaca između dva svjetska rata, ali je umro jako mlad i za sobom ostavio relativno mali opus.
Godina je 1925. - Nenad Bajkić je pritvoren zbog nama još nepoznatog zločina i iz zatvora ga odvode istražnom sucu. I isljednik je, kao i Bajkić, dosta mlad, i pokušava pronaći razloge koje su Bajkića naveli na zločin; sam istražni postupak je, time što Bajkić sve priznao, zapravo gotov, ali sudac ipak želi razumjeti pozadinu motiva, ponajviše zbog svoje ambicioznosti i jačanja optužnice koju zastupa. Zbog toga vodi intenzivne razgovore s Bajkićem, u kome ga želi navesti da govori o svome zločinu. Pri kraju prvoga dijela doznajemo da je Bajkić pucao na nekoga, ali nije jasno da li se radi o ubistvu ili pokušaju ubistva, a doznajemo i to da je zločin počinjen u afektu. Pred kraj Bajkić spominje poprilično općenito i neodređeno i neke klasne motive.
Neobična tehnika pripovjedanja koja počinje s epilogom priče; fino pripovjedanje s psihološkim finesama, sasvim solidno. Ocjena - 7.5.
CESAREC, August - "Careva kraljevina" (1)
Top-lista
Ovo je jedan od romana Augusta Cesarca iz sredine 20-tih godina. Pisac je poginuo u ljeto 1941. godine, nakon neuspjelog bijega iz ustaškog zatvora u Kerestincu.
Godina je 1912., pozna jesen, u nekom od zatvora K-und-K monarhije - na početku romana upoznajemo ključara Burmuta, te nekolicinu zatvorenika. Jedan od njih, Petković, u panici se boji kako mu državni tužilac sprema smrtnu kaznu, ali ga Burmut smiruje. Prisjeća se Burmut boljih dana, dana kad se je tu u zatvoru ljudski jelo i pilo, te se žali na ova nova vremena, kad mu nitko od zatvorenika niti daje novca niti kakav dar. A Burmutu je sutradan šezdeseti rođendan, spominjao je on to svojim štićenicima i nada se da će se oni pokazati s kakvim poklonom, ali je u iščekivanju nervozan i razdražljiv. Iza ponoći je i svi odlaze na spavanje. Ujutru je novi dan, koji u zatvoru počinje buđenjem zatvorenika i čišćenjem ćelija.
Čudan stil, poprilično neotesan i nezgrapan, ali je način pripovjedanja i izbor tema originalan i interesantan. Ocjena - 7.2.
Ovo je jedan od romana Augusta Cesarca iz sredine 20-tih godina. Pisac je poginuo u ljeto 1941. godine, nakon neuspjelog bijega iz ustaškog zatvora u Kerestincu.
Godina je 1912., pozna jesen, u nekom od zatvora K-und-K monarhije - na početku romana upoznajemo ključara Burmuta, te nekolicinu zatvorenika. Jedan od njih, Petković, u panici se boji kako mu državni tužilac sprema smrtnu kaznu, ali ga Burmut smiruje. Prisjeća se Burmut boljih dana, dana kad se je tu u zatvoru ljudski jelo i pilo, te se žali na ova nova vremena, kad mu nitko od zatvorenika niti daje novca niti kakav dar. A Burmutu je sutradan šezdeseti rođendan, spominjao je on to svojim štićenicima i nada se da će se oni pokazati s kakvim poklonom, ali je u iščekivanju nervozan i razdražljiv. Iza ponoći je i svi odlaze na spavanje. Ujutru je novi dan, koji u zatvoru počinje buđenjem zatvorenika i čišćenjem ćelija.
Čudan stil, poprilično neotesan i nezgrapan, ali je način pripovjedanja i izbor tema originalan i interesantan. Ocjena - 7.2.
BALZAC, Honore de - "Žena od trideset godina" (2)
Top-lista
Prethodni dio
Još uvijek smo na paradi Napoleonovih trupa, i dobijamo njihov detaljni opis. Raspoloženje među gledaocima kulminira pojavljivanjem cara, a nakon toga se obavlja parada. Značajna uloga u paradi pripala je i njenom miljeniku, pukovniku Victoru d'Aiglemontu, kome se u jednom trenutku propeo konj i Julie izmamio vrisak u gomili.
Poprilično patetičan odlomak, dosta statičan i pompozan, a to svakako nije Balzacova jača strana. Ocjena - 6.6.
Slijedeći dio
Prethodni dio
Još uvijek smo na paradi Napoleonovih trupa, i dobijamo njihov detaljni opis. Raspoloženje među gledaocima kulminira pojavljivanjem cara, a nakon toga se obavlja parada. Značajna uloga u paradi pripala je i njenom miljeniku, pukovniku Victoru d'Aiglemontu, kome se u jednom trenutku propeo konj i Julie izmamio vrisak u gomili.
Poprilično patetičan odlomak, dosta statičan i pompozan, a to svakako nije Balzacova jača strana. Ocjena - 6.6.
Slijedeći dio
ALBAHARI, David - "Brat" (3)
Top-lista
Prethodni dio
Filip je šokiran, jer ni u snu nije mogao pomisliti da ima brata. Znao je da je imao jednu sestru, koja je pregazio auto, te da je zbog te činjenice napisao knjigu "Život gubitnika", koja se bavi svim onim izgubljenim u njegovom životu zbog te smrti. Sama činjenica da ima brata pokazuje tu njegovu knjigu kao prevaru. Nakon toga se Filip bavi pitanjem da li je nesvjesno izrečena laž zaista laž, ili je to samo slučaj kod svjesno izrečene laži. Te ga teške dileme tako umaraju da ga počinje boliti glava, pa je prisiljen zamračiti sobu. S vremenom se sve dileme u njemu polako sliježu i on odlučuje pročitati pismo. To, naravno, nije moguće, pošto je stan zamračen, pa valja nekako doći do svijetla. Dvoumi se između svijeće i svjetiljke, ali mu se, kao Mojsiju Crveno more, otvara put do prozora, pa je problem osvjetljenja riješen. Srce je Filipu puno zbog tog novog saznanja o bratu za koga dosada nije znao, već ga od milja zove Bobi i konačno je korak od toga da pročita njegovo pismo.
Princip je isti ili bar jako sličan kao i do sada, ali se ipak varira, tako da nije ne dolazi do neke velike velike dosade ili zasićenosti. Ocjena - 7.7.
Slijedeći nastavak
Prethodni dio
Filip je šokiran, jer ni u snu nije mogao pomisliti da ima brata. Znao je da je imao jednu sestru, koja je pregazio auto, te da je zbog te činjenice napisao knjigu "Život gubitnika", koja se bavi svim onim izgubljenim u njegovom životu zbog te smrti. Sama činjenica da ima brata pokazuje tu njegovu knjigu kao prevaru. Nakon toga se Filip bavi pitanjem da li je nesvjesno izrečena laž zaista laž, ili je to samo slučaj kod svjesno izrečene laži. Te ga teške dileme tako umaraju da ga počinje boliti glava, pa je prisiljen zamračiti sobu. S vremenom se sve dileme u njemu polako sliježu i on odlučuje pročitati pismo. To, naravno, nije moguće, pošto je stan zamračen, pa valja nekako doći do svijetla. Dvoumi se između svijeće i svjetiljke, ali mu se, kao Mojsiju Crveno more, otvara put do prozora, pa je problem osvjetljenja riješen. Srce je Filipu puno zbog tog novog saznanja o bratu za koga dosada nije znao, već ga od milja zove Bobi i konačno je korak od toga da pročita njegovo pismo.
Princip je isti ili bar jako sličan kao i do sada, ali se ipak varira, tako da nije ne dolazi do neke velike velike dosade ili zasićenosti. Ocjena - 7.7.
Slijedeći nastavak
petak, 21. prosinca 2012.
SCIASCIA, Leonardo - "Izuzetni leševi" (2)
Top-lista
Prethodni dio
Rogas zadobija povjerenje nećaka ubijenog suca i tako dobija uvid u njegovo nasljedstvo. Ispostavlja se da je to nasljedstvo barem dvadeset puta veće od svega novca koji je pokojni sudac tokom svog radnog života mogao zaraditi. Rogas odlučuje da je ta činjenica vrijedna njegove pažnje i pokreće istragu u tome smjeru, ali njegovi nadređeni nisu toga mišljenja - oni misle da je ova serija ubistava djelo jednog bjesomučnog luđaka i da Rogas svoju istragu treba usmjeriti u tom smjeru. Prije nego što je Rogas stigao doći u moralnu i profesionalnu dilemu, dolazi obavjest da su dvojica sudaca prije nekoliko godina radili zajedno u gradu Algu, te Rogas smjesta odlazi tamo. Cijela javnost postaje, međutim, histerična zbog cijele istrage kad u tome gradu biva ubijen još jedan sudac. Mada se dešava još jedno ubistvo na drugom kraju zemlje, Rogas ostaje u Algu i ondje pretresa sudske slučajeve na kojima su radila dvojica sudaca. Pritom nailazi na dosta slučajeva u kojima su optužujuće osluke donošene na osnovu izuzetno nategnutih indicija i argumentacija, i Rogas se koncentrira prvo na te slučajeve. Osobito mu je sumnjiv jedan slučaj u kome je okrivljeni proveo četiri godine u zatvoru, da bi ga na kraju Vrhovni Sud oslobodio svake krivnje. Rogas odlučuje stupiti u kontakt sa čovjekom koji je to proživio.
Roman se zahuktava i postaje sve zanimljiviji. Ocjena - 8.3.
Slijedeći dio
Prethodni dio
Rogas zadobija povjerenje nećaka ubijenog suca i tako dobija uvid u njegovo nasljedstvo. Ispostavlja se da je to nasljedstvo barem dvadeset puta veće od svega novca koji je pokojni sudac tokom svog radnog života mogao zaraditi. Rogas odlučuje da je ta činjenica vrijedna njegove pažnje i pokreće istragu u tome smjeru, ali njegovi nadređeni nisu toga mišljenja - oni misle da je ova serija ubistava djelo jednog bjesomučnog luđaka i da Rogas svoju istragu treba usmjeriti u tom smjeru. Prije nego što je Rogas stigao doći u moralnu i profesionalnu dilemu, dolazi obavjest da su dvojica sudaca prije nekoliko godina radili zajedno u gradu Algu, te Rogas smjesta odlazi tamo. Cijela javnost postaje, međutim, histerična zbog cijele istrage kad u tome gradu biva ubijen još jedan sudac. Mada se dešava još jedno ubistvo na drugom kraju zemlje, Rogas ostaje u Algu i ondje pretresa sudske slučajeve na kojima su radila dvojica sudaca. Pritom nailazi na dosta slučajeva u kojima su optužujuće osluke donošene na osnovu izuzetno nategnutih indicija i argumentacija, i Rogas se koncentrira prvo na te slučajeve. Osobito mu je sumnjiv jedan slučaj u kome je okrivljeni proveo četiri godine u zatvoru, da bi ga na kraju Vrhovni Sud oslobodio svake krivnje. Rogas odlučuje stupiti u kontakt sa čovjekom koji je to proživio.
Roman se zahuktava i postaje sve zanimljiviji. Ocjena - 8.3.
Slijedeći dio
KRLEŽA, Miroslav - "Povratak Filipa Latinovicza" (1)
Top-lista
Roman Miroslava Krleže je jedno od njegovih najpoznatijih djela i jedan od klasika hrvatske i jugoslovenske književnosti 20. stoljeća.
Na početku romana pratimo Filipa Latinovicza, naslovnog junaka, na po¬vratku u Kaptol, mjesto u kome je proveo mladost. Prošle su pune 23 godine otkada je otišao iz tog mjesta, nakon događaja koji je zauvijek promjenio njegov život: zbog toga što je od nje ukrao sto forinti i otišao bančiti s kelnericama i prostitutkama, njegova mati ga je izbacila na ulicu. Bančevati je otišao iz razočarenja zbog udaje svoje pubertetske ljubavi Karoline, koja je bila nekih dvanaest godina starija od njega i u koju se je bio zaljubio nakon što mu je u kuhinji jednom prilikom sjela u krilo. Filip se sjeća svakoga detalja na putu do stana svoje majke, sve je manje-više ostalo isto. Sjeća se i posljednje noći, kad je još imao 40 forinti (od stotinu, koliko je ukrao od majke) i kad je još mogao otputovati negdje, ali ih je ipak sve spiskao do posljednje pare i ujutro se vratio majci.
Fini uvod u roman, u kome se u grubim crtama opisuje situacija, koja će na slijedećim stranicama dobiti sve više detalja. Ocjena - 7.9.
Slijedeći dio
Roman Miroslava Krleže je jedno od njegovih najpoznatijih djela i jedan od klasika hrvatske i jugoslovenske književnosti 20. stoljeća.
Na početku romana pratimo Filipa Latinovicza, naslovnog junaka, na po¬vratku u Kaptol, mjesto u kome je proveo mladost. Prošle su pune 23 godine otkada je otišao iz tog mjesta, nakon događaja koji je zauvijek promjenio njegov život: zbog toga što je od nje ukrao sto forinti i otišao bančiti s kelnericama i prostitutkama, njegova mati ga je izbacila na ulicu. Bančevati je otišao iz razočarenja zbog udaje svoje pubertetske ljubavi Karoline, koja je bila nekih dvanaest godina starija od njega i u koju se je bio zaljubio nakon što mu je u kuhinji jednom prilikom sjela u krilo. Filip se sjeća svakoga detalja na putu do stana svoje majke, sve je manje-više ostalo isto. Sjeća se i posljednje noći, kad je još imao 40 forinti (od stotinu, koliko je ukrao od majke) i kad je još mogao otputovati negdje, ali ih je ipak sve spiskao do posljednje pare i ujutro se vratio majci.
Fini uvod u roman, u kome se u grubim crtama opisuje situacija, koja će na slijedećim stranicama dobiti sve više detalja. Ocjena - 7.9.
Slijedeći dio
HAUPTMANN, Gerhart - "Luda u Kristu Emanuel Quint" (1)
Top-lista
Originalni naslov ovoga romana je "Der Narr in Christo Emanuel Quint". Roman čitam na njemačkom originalu. Gerhart Hauptmann je poznat prije svega po svojim dramama, dok su njegovi romani manje poznati.
Emanuel Quint, sin siromašnog seljaka, jedne se je majske nedjelje zaputio u okolno selo i ondje pred protestantskom crkvom počeo propovjedati o tome kako se približava carsko nebesko. Ljudima je ovaj nezvani propovjednik uskoro postao naporan, pa su pozvali žandare da se pobrinu za njega. Kad su se pojavili žandari na trgu, oko Quinta već se je bila sakupila gomila svijeta, dok je on propovjedao protiv bogatih i moćnih, o tome kako će Bog prebiti vladalački štap moćnima i preklinjući sve prisutne pozivao na pokajanje. U tome trenutku je Quinta za vrat zgrabila šaka žandara i odvukla ga s trga ispred crkve u žandarmerijsku stanicu. Šef stanice, propali jurist plemićkog porijekla, u gostima na ručku je imao protestantskog propovjednika. Ispričao mu je o incidentu, a ovaj je izrazio želju da vidi ovog samozvanog propovjednika. Ispituje ga za njegovo ime i zanimanje, a potom mu drži predavanje o tome kako treba naći svoje mjesto u Božjem planu i pokoriti se tome, te se okanuti stvari koje nisu za njega (npr. propovijedanje), a brinuti se prije svega o jednoj stvari - pokoravanju vlastima.
Početak radnje je interesantan, ali brzo prelazi u statično debatiranje, u kome radnja postaje sporedna. Ocjena - 6.6.
Originalni naslov ovoga romana je "Der Narr in Christo Emanuel Quint". Roman čitam na njemačkom originalu. Gerhart Hauptmann je poznat prije svega po svojim dramama, dok su njegovi romani manje poznati.
Emanuel Quint, sin siromašnog seljaka, jedne se je majske nedjelje zaputio u okolno selo i ondje pred protestantskom crkvom počeo propovjedati o tome kako se približava carsko nebesko. Ljudima je ovaj nezvani propovjednik uskoro postao naporan, pa su pozvali žandare da se pobrinu za njega. Kad su se pojavili žandari na trgu, oko Quinta već se je bila sakupila gomila svijeta, dok je on propovjedao protiv bogatih i moćnih, o tome kako će Bog prebiti vladalački štap moćnima i preklinjući sve prisutne pozivao na pokajanje. U tome trenutku je Quinta za vrat zgrabila šaka žandara i odvukla ga s trga ispred crkve u žandarmerijsku stanicu. Šef stanice, propali jurist plemićkog porijekla, u gostima na ručku je imao protestantskog propovjednika. Ispričao mu je o incidentu, a ovaj je izrazio želju da vidi ovog samozvanog propovjednika. Ispituje ga za njegovo ime i zanimanje, a potom mu drži predavanje o tome kako treba naći svoje mjesto u Božjem planu i pokoriti se tome, te se okanuti stvari koje nisu za njega (npr. propovijedanje), a brinuti se prije svega o jednoj stvari - pokoravanju vlastima.
Početak radnje je interesantan, ali brzo prelazi u statično debatiranje, u kome radnja postaje sporedna. Ocjena - 6.6.
BROCH, Hermann - "Vergilijeva smrt" (1)
Top-lista
Roman čitam u hrvatskom prevodu.
Flota od sedam brodova dolazi u Brindizi, rimsku luku na jadranskoj obali. Samo dva broda su iz ratne flote, dok ostalih pet pripada Augustovom dvoru. Centralni brod cijele flote ima zlatom optočen kljun i pripada caru, a na lađi odmah iza careve nalazi se teško oboljeli pjesnik Vergilije. Boluje od morske bolesti, koja se smiruje tek dolaskom u obalne vode, ali ga tada počinju mučiti napadaji kašlja, pa je zbog svega toga potpuno iscrpljen i bespomoćan. Prebacuje si što je popustio navaljivanju cara Augusta i pristao se s njim vratiti nazad u Rim, iako mu je u Ateni bilo prijatno i tamo je mogao završiti svoj spjev "Enejidu". Njemu je, međutim, jasno da on nije sam svoj gospodar, već da je inzistiranje carevo zapravo bila naredba. On osjeća da je u duši seljak i da ga ljudske gomile ne privlače niti ga čine sretnim. Nada se da će barem smrt, koju jasno osjeća pred sobom, donijeti jednostavnost. Gadi mu se pomisao na to da je čitav brod pun namirnica samo za potrebe dvorskih laskavaca i proždrljivaca, da je tu i mnoštvo posluge kako bi ih usluživalo, a pod palubom barem stotinu robova na veslima da bi tu gomilu parazita prevozilo s jednog mjesta na drugo.
Težak, kompleksan, ali i jako lijep tekst. Ocjena - 8.4.
Slijedeći dio
Roman čitam u hrvatskom prevodu.
Flota od sedam brodova dolazi u Brindizi, rimsku luku na jadranskoj obali. Samo dva broda su iz ratne flote, dok ostalih pet pripada Augustovom dvoru. Centralni brod cijele flote ima zlatom optočen kljun i pripada caru, a na lađi odmah iza careve nalazi se teško oboljeli pjesnik Vergilije. Boluje od morske bolesti, koja se smiruje tek dolaskom u obalne vode, ali ga tada počinju mučiti napadaji kašlja, pa je zbog svega toga potpuno iscrpljen i bespomoćan. Prebacuje si što je popustio navaljivanju cara Augusta i pristao se s njim vratiti nazad u Rim, iako mu je u Ateni bilo prijatno i tamo je mogao završiti svoj spjev "Enejidu". Njemu je, međutim, jasno da on nije sam svoj gospodar, već da je inzistiranje carevo zapravo bila naredba. On osjeća da je u duši seljak i da ga ljudske gomile ne privlače niti ga čine sretnim. Nada se da će barem smrt, koju jasno osjeća pred sobom, donijeti jednostavnost. Gadi mu se pomisao na to da je čitav brod pun namirnica samo za potrebe dvorskih laskavaca i proždrljivaca, da je tu i mnoštvo posluge kako bi ih usluživalo, a pod palubom barem stotinu robova na veslima da bi tu gomilu parazita prevozilo s jednog mjesta na drugo.
Težak, kompleksan, ali i jako lijep tekst. Ocjena - 8.4.
Slijedeći dio
DOSTOJEVSKI, Fjodor M. - "Idiot" (2)
Top-lista
Prethodni dio
Plavokosi mladić se predstavlja, ime mu je Lav Nikolajevič Miškin i po tituli je knez. Miškinovi su stari plemićki rod, ali Lav je posljednji iz te loze. Crnokosi mladić se zove Parfen Rogožin i nasljednik je milion rubalja od svoga oca, bogatog trgovca koji je umro prije mjesec dana. Rogožin je od oca pobjegao svojoj tetki u Pskov i ondje proveo nekoliko tjedana u velikoj vrućici, a sad se vraća natrag u Petrograd da preuzme svoje nasljedstvo. Za činovnika doznajemo da se zove Lebedev. Rogožin i Lebedev počinju razgovor o Nastasji Filipovnoj - Rogožin sumnja da je Lebedev poznaje, ali ovaj zna sve o njoj. Primjećuje se da je Rogožin zaljubljen u nju i da je spreman planuti na svakoga tko bi o njoj rekao nešto loše ili omalovažavajuće.
U ovome dijelu se izoštravaju likovi Lebedeva i Rogožina, a javlja se po prvi put i misteriozni lik Nastasje Filipovne. Ocjena - 9.0.
Slijedeći dio
Prethodni dio
Plavokosi mladić se predstavlja, ime mu je Lav Nikolajevič Miškin i po tituli je knez. Miškinovi su stari plemićki rod, ali Lav je posljednji iz te loze. Crnokosi mladić se zove Parfen Rogožin i nasljednik je milion rubalja od svoga oca, bogatog trgovca koji je umro prije mjesec dana. Rogožin je od oca pobjegao svojoj tetki u Pskov i ondje proveo nekoliko tjedana u velikoj vrućici, a sad se vraća natrag u Petrograd da preuzme svoje nasljedstvo. Za činovnika doznajemo da se zove Lebedev. Rogožin i Lebedev počinju razgovor o Nastasji Filipovnoj - Rogožin sumnja da je Lebedev poznaje, ali ovaj zna sve o njoj. Primjećuje se da je Rogožin zaljubljen u nju i da je spreman planuti na svakoga tko bi o njoj rekao nešto loše ili omalovažavajuće.
U ovome dijelu se izoštravaju likovi Lebedeva i Rogožina, a javlja se po prvi put i misteriozni lik Nastasje Filipovne. Ocjena - 9.0.
Slijedeći dio
srijeda, 19. prosinca 2012.
HAMSUN, Knut - "Glad" (2)
Top-lista
Prethodni dio
Kad je prišao hromome, ovaj od njega odmah poče prositi i preklinjati ga da mu udjeli novca. Glavni junak se toliko sažali nad njim da ode založiti svoj prsluk kod zelenaša i dade nevoljniku dio novca, a za ostatak kupi sebi kruha i sira. Tokom jela popravlja mu se raspoloženje i on pravi velike planove za pisanje. Svi se ti planovi, međutim, izjalovljuju zbog toga što je u založenom prsluku ostavio jedinu olovku koju je imao. Bijesan zbog toga, on se odlučuje vratiti nazad zelenašu i uzeti olovku. Na putu tamo susreće dvije djevojke. Njegova razdraženost u tom trenutku dolazi do vrhunca i on ih počinje gnjaviti i dosađivati im. Koliko god mu je jasno da se ponaša idiotski, ne može se pomoći i prestati s tim.
Priča je i dalje izuzetno intenzivna, ali se nastavlja nekim čudnim i neracionalnim tokom, koji ne zvuči potpuno uvjerljivo. Ocjena - 8.4.
Slijedeći dio
Prethodni dio
Kad je prišao hromome, ovaj od njega odmah poče prositi i preklinjati ga da mu udjeli novca. Glavni junak se toliko sažali nad njim da ode založiti svoj prsluk kod zelenaša i dade nevoljniku dio novca, a za ostatak kupi sebi kruha i sira. Tokom jela popravlja mu se raspoloženje i on pravi velike planove za pisanje. Svi se ti planovi, međutim, izjalovljuju zbog toga što je u založenom prsluku ostavio jedinu olovku koju je imao. Bijesan zbog toga, on se odlučuje vratiti nazad zelenašu i uzeti olovku. Na putu tamo susreće dvije djevojke. Njegova razdraženost u tom trenutku dolazi do vrhunca i on ih počinje gnjaviti i dosađivati im. Koliko god mu je jasno da se ponaša idiotski, ne može se pomoći i prestati s tim.
Priča je i dalje izuzetno intenzivna, ali se nastavlja nekim čudnim i neracionalnim tokom, koji ne zvuči potpuno uvjerljivo. Ocjena - 8.4.
Slijedeći dio
GARCIA MARQUEZ, Gabriel - "Pukovniku nema tko da piše" (2)
Top-lista
Prethodni dio
Nakon što se je izvukao iz prostorije u kojoj se je nalazio leš pokojnika, pukovnik se nađe na ulici, gdje ga je dočekao don Sabas. On je nekada pripadao vodstvu pukovnikove stranke, ali se je aranžirao s vlastima i nesmetano živio u selu. Na prolazu pored policijske stanice sprovod je zaustavljen, jer sprovodima nije dozvoljeno proći pored policijske stanice (izvanredno stanje u zemlji). Pri kraju prvog poglavlja dobijamo i opis kuće don Sabasa - tvrdo zidana dvokatnica s prozorskim rešetkama odkovanog željeza. Na samom kraju poglavlja pukovnik odlazi u kupovinu - kupuje kavu i kukuruz za pijetla.
Pijetao za borbu u prvom je poglavlju bio spominjan samo usputno, a sada stupa u centar pažnje. Pijetao je pripadao njegovom pokojnom sinu i svi njegovi bivši kolege, koji su krojački pomoćnici kao što je bio i on, štede novce kako bi se mogli kladiti na pijetla. Zbog raspačavanja političkih letaka tokom borbe pijetlova pukovnikov sin je bio ubijen, i pukovniku zbog toga taj pijetao ima puno veće značenje i želi ga po svaku cijenu zadržati, jedna strast koju njegova žena ne dijeli s njim. Toga dana je petak i pukovnik odlazi do rijeke sačekati poštu, pošto očekuje važnu poštu s riješenjem o davno obećanoj penziji. Ondje sreće seoskog liječnika, s kojim si na pošti krati vrijeme. Za pukovnika ne dolazi nikakva pošta, pa se kući s liječnikom vraća praznih ruku.
Slagalica ovoga romana se polako popunjava, centralni motiv pijetla se prvi put pojavljuje, a tu je i opis don Sabasove kuće, koja je potpuni kontrast pukovnikovoj. Ocjena - 8.5.
Slijedeći dio
Prethodni dio
Nakon što se je izvukao iz prostorije u kojoj se je nalazio leš pokojnika, pukovnik se nađe na ulici, gdje ga je dočekao don Sabas. On je nekada pripadao vodstvu pukovnikove stranke, ali se je aranžirao s vlastima i nesmetano živio u selu. Na prolazu pored policijske stanice sprovod je zaustavljen, jer sprovodima nije dozvoljeno proći pored policijske stanice (izvanredno stanje u zemlji). Pri kraju prvog poglavlja dobijamo i opis kuće don Sabasa - tvrdo zidana dvokatnica s prozorskim rešetkama odkovanog željeza. Na samom kraju poglavlja pukovnik odlazi u kupovinu - kupuje kavu i kukuruz za pijetla.
Pijetao za borbu u prvom je poglavlju bio spominjan samo usputno, a sada stupa u centar pažnje. Pijetao je pripadao njegovom pokojnom sinu i svi njegovi bivši kolege, koji su krojački pomoćnici kao što je bio i on, štede novce kako bi se mogli kladiti na pijetla. Zbog raspačavanja političkih letaka tokom borbe pijetlova pukovnikov sin je bio ubijen, i pukovniku zbog toga taj pijetao ima puno veće značenje i želi ga po svaku cijenu zadržati, jedna strast koju njegova žena ne dijeli s njim. Toga dana je petak i pukovnik odlazi do rijeke sačekati poštu, pošto očekuje važnu poštu s riješenjem o davno obećanoj penziji. Ondje sreće seoskog liječnika, s kojim si na pošti krati vrijeme. Za pukovnika ne dolazi nikakva pošta, pa se kući s liječnikom vraća praznih ruku.
Slagalica ovoga romana se polako popunjava, centralni motiv pijetla se prvi put pojavljuje, a tu je i opis don Sabasove kuće, koja je potpuni kontrast pukovnikovoj. Ocjena - 8.5.
Slijedeći dio
EUGENIDES, Jeffrey - "Nevina samoubojstva" (1)
Top-lista
Ovo je jedan od velikih suvremenih romana. I ovaj roman je filmovan, u režiji Sophije Coppole. Čitam ga u hrvatskom prevodu.
Roman počinje od samoga kraja i ne drži nas ni u kakvoj neizvjesnosti po pitanju sudbine svojih junakinja - sve sestre Lisbon, svih pet, počinile su samoubistvo, i roman počinje onoga dana kad je posljednja od njih, Mary, uzela tablete za spavanje. Odmah nakon toga, pripovjedač prelazi na početak priče, na Ceciliju, najmlađu od njih, koja je prva počinila samoubistvo prerezavši si u kadi žile na ruci. Kao pripovjedači se tokom romana pokazuju dječaci, vršnjaci sestara Lisbon, koji su poput detektiva pokušali rekonstruirati svijet pet sestara i sakupljanjem predmeta, fotografija i izjava susjeda sjećanje na njih spasiti od zaborava. Za Ceciliju su, između ostalog, kratko prije pokušaja samoubistva, zabilježili i njen razgovor s jednom od susjeda, u kom je Cecilia bila fascinirana kukcima koji žive samo jedan dan i potom uginu. Bolničari su je prvi put uspjeli spasiti i pokušali apelirati na njen razum, govoreći joj kako je čitav život tek pred njom, ali je ona odmah stavila do znanja kako joj nije mnogo stalo do života. Nakon toga, priča počinje od nekog svoga logičnog početka - od roditelja djevojaka, za koje nitko ne može objasniti kako im je uspjelo roditi pet prekrasnih djevojaka. Njihova majka bila je poprilično neugledna žena, kod koje su uzalud tražili tragove ljepote koji su se vidjeli na njenim kćerima. Djevojke su, zahvaljujući budnom oku svoje majke, gotovo hermetički bile odvojene od svojih muških vršnjaka. Zbog toga je jedini dječak, kome je uspjelo ući u kuću obitelji Lisbon, Peter Sissen, uživao veliki ugled među svojim drugovima.
Roman je mračan, od samog svog početka gotovo morbidan po svojoj tematici, ali je način na koji je ispričan dirljiv i gotovo magičan. Ocjena - 8.2.
Ovo je jedan od velikih suvremenih romana. I ovaj roman je filmovan, u režiji Sophije Coppole. Čitam ga u hrvatskom prevodu.
Roman počinje od samoga kraja i ne drži nas ni u kakvoj neizvjesnosti po pitanju sudbine svojih junakinja - sve sestre Lisbon, svih pet, počinile su samoubistvo, i roman počinje onoga dana kad je posljednja od njih, Mary, uzela tablete za spavanje. Odmah nakon toga, pripovjedač prelazi na početak priče, na Ceciliju, najmlađu od njih, koja je prva počinila samoubistvo prerezavši si u kadi žile na ruci. Kao pripovjedači se tokom romana pokazuju dječaci, vršnjaci sestara Lisbon, koji su poput detektiva pokušali rekonstruirati svijet pet sestara i sakupljanjem predmeta, fotografija i izjava susjeda sjećanje na njih spasiti od zaborava. Za Ceciliju su, između ostalog, kratko prije pokušaja samoubistva, zabilježili i njen razgovor s jednom od susjeda, u kom je Cecilia bila fascinirana kukcima koji žive samo jedan dan i potom uginu. Bolničari su je prvi put uspjeli spasiti i pokušali apelirati na njen razum, govoreći joj kako je čitav život tek pred njom, ali je ona odmah stavila do znanja kako joj nije mnogo stalo do života. Nakon toga, priča počinje od nekog svoga logičnog početka - od roditelja djevojaka, za koje nitko ne može objasniti kako im je uspjelo roditi pet prekrasnih djevojaka. Njihova majka bila je poprilično neugledna žena, kod koje su uzalud tražili tragove ljepote koji su se vidjeli na njenim kćerima. Djevojke su, zahvaljujući budnom oku svoje majke, gotovo hermetički bile odvojene od svojih muških vršnjaka. Zbog toga je jedini dječak, kome je uspjelo ući u kuću obitelji Lisbon, Peter Sissen, uživao veliki ugled među svojim drugovima.
Roman je mračan, od samog svog početka gotovo morbidan po svojoj tematici, ali je način na koji je ispričan dirljiv i gotovo magičan. Ocjena - 8.2.
DOSTOJEVSKI, Fjodor M. - "Idiot" (1)
Top-lista
Ovo je jedan od pet velikih romana velikog ruskog klasika, a čitam ga u hrvatskom prevodu.
Kraj je novembra, rano ujutro, tmurno i hladno, iako relativno toplo vrijeme za to doba godine. Mjesto radnje je vlak na relaciji Varšava - Petrograd, u vagonu trećeg razreda dvojica mladića se upoznaju i počinju s razgovorom. Po izgledu su potpuno različiti - jedan je crnokos, zdepast i dobro obučen, drugi je plavokos, vitak i slabo obučen. Upravo ta odjeća neprimjerena ruskoj ranoj zimi daje povoda crnokosom da započne razgovor. On doznaje (plavokosi rado daje iskrene odgovore) da njegov sugovornik putuje iz Švicarske, gdje je bio na liječenju, nazad u Petrograd. Njegov staratelj je umro i on je ostao bez novca, pa je prisiljen otići u Petrograd posjetiti svoju daljnju rođaku, generalicu Jepančinu. U razgovor dvojice mladića se uključuje i jedan čovjek srednjih godina, po odjeći sudeći činovnik ili pisar, koji poznaje sve i svakoga u Petrogradu i koji ispitivanje preuzima u svoje ruke. On je poznavao bivšeg staratelja plavokosog mladića, kao i generala kojeg on namjerava posjetiti.
Početak romana je izuzetno intenzivan i neposredan. Dvojica mladića su opisani izuzetno precizno i to bez puno riječi, kao i atmosfera prizora u kojoj se ovaj prizor događa. Za mene, jedan od najboljih početaka romana uopće. Ocjena - 8.9.
Slijedeći dio
CHANDLER, Raymond - "Zbogom, ljepotice" (2)
Top-lista
Prethodni dio
Uskoro dolazi do fizičkog obračuna, u kome crnac-izbacivač izvlači deblji kraj i završava u nesvjesti. Grmalj i Marlowe odlaze do šanka i naručuju piće. Marlowe doznaje da je grmalju ime Malloy i da je u zatvoru zbog pljačke banke. Izbacivač se je u međuvremenu razbudio i odvukao se do ureda vlasnika lokala. Malloy misli da bi vlasnik lokala mogao nešto znati o Velmi, i odlazi ga pitati. Šanker i Marlowe ostaju sami u lokalu i vode diskusiju o tome što poduzeti protiv Malloya. U tome trenutku iz ureda vlasnika se čuje pucanj. Malloy se vraća u lokal s velikim pištoljem kojim se je vlasnik lokala pokušao braniti, ali nije uspio obraniti. Malloy nestaje iz lokala, a Marlowe ostaje.
Solidna radnja, bez suvišnog davljenja i preuveličavanja - 7.0.
Prethodni dio
Uskoro dolazi do fizičkog obračuna, u kome crnac-izbacivač izvlači deblji kraj i završava u nesvjesti. Grmalj i Marlowe odlaze do šanka i naručuju piće. Marlowe doznaje da je grmalju ime Malloy i da je u zatvoru zbog pljačke banke. Izbacivač se je u međuvremenu razbudio i odvukao se do ureda vlasnika lokala. Malloy misli da bi vlasnik lokala mogao nešto znati o Velmi, i odlazi ga pitati. Šanker i Marlowe ostaju sami u lokalu i vode diskusiju o tome što poduzeti protiv Malloya. U tome trenutku iz ureda vlasnika se čuje pucanj. Malloy se vraća u lokal s velikim pištoljem kojim se je vlasnik lokala pokušao braniti, ali nije uspio obraniti. Malloy nestaje iz lokala, a Marlowe ostaje.
Solidna radnja, bez suvišnog davljenja i preuveličavanja - 7.0.
BALZAC, Honore de - "Žena od trideset godina" (1)
Top-lista
Ovo je jedan od romana iz ciklusa o privatnom životu ("Scenes de la vie privée") velikog francuskog klasičnog pisca Honore d Balzaca. Originalni naslov romana je "La femme de trente ans", a naš prijevod nosi naslov "Kad žena zri".
Godina je 1813., mjesec april - jedna prekrasna mlada djevojka, u pratnji svoga oca, dolazi na vojnu paradu Napoleonovih trupa. Nedugo nakon toga Napoleon će krenuti u posljednju fazu svoga ratovanja po Evropi, koja će na kraju dovesti do njegovog konačnog sloma. Djevojka po svaku cijenu želi vidjeti paradu trupa i cara i u posljednjem trenutku, kad su ona i njen otac već izgubili nadu, ona ugleda i doziva jednog od oficira iz careve pratnje, koji joj brzo prilazi i djevojku i njenoga oca dovodi iz publike među trupe, gdje ih povjerava brizi dvojici grenadira. Iz međusobnog obraćanja doznajemo da je djevojci ime Julie, da je oficir njen rođak, a da je otac djevojke vojvoda.
Za Balzaca, koji je pisao puno i brzo, početak je neuobičajen, pošto odmah ide u srž stvari, bez dugih uvoda i opisa. Sasvim solidna proza, ali ništa naročito - ocjena: 6.9.
Slijedeći dio
Ovo je jedan od romana iz ciklusa o privatnom životu ("Scenes de la vie privée") velikog francuskog klasičnog pisca Honore d Balzaca. Originalni naslov romana je "La femme de trente ans", a naš prijevod nosi naslov "Kad žena zri".
Godina je 1813., mjesec april - jedna prekrasna mlada djevojka, u pratnji svoga oca, dolazi na vojnu paradu Napoleonovih trupa. Nedugo nakon toga Napoleon će krenuti u posljednju fazu svoga ratovanja po Evropi, koja će na kraju dovesti do njegovog konačnog sloma. Djevojka po svaku cijenu želi vidjeti paradu trupa i cara i u posljednjem trenutku, kad su ona i njen otac već izgubili nadu, ona ugleda i doziva jednog od oficira iz careve pratnje, koji joj brzo prilazi i djevojku i njenoga oca dovodi iz publike među trupe, gdje ih povjerava brizi dvojici grenadira. Iz međusobnog obraćanja doznajemo da je djevojci ime Julie, da je oficir njen rođak, a da je otac djevojke vojvoda.
Za Balzaca, koji je pisao puno i brzo, početak je neuobičajen, pošto odmah ide u srž stvari, bez dugih uvoda i opisa. Sasvim solidna proza, ali ništa naročito - ocjena: 6.9.
Slijedeći dio
ANDRIĆ, Ivo - "Na Drini ćuprija" (1)
Top-lista
Ovo je najpoznatiji i najbolji roman jedinog našeg nobelovca, te jedan od najpoznatijih i najviše prevođenih romana s naših prostora na strane jezike.
Početak romana slijedi klasični pristup temi, od općeg prema detaljnom opisu. Tako u prvom dijelu imamo faktički, geografski opis doline rijeke Drine, a osobito u okolini grada Višegrada, da bi se taj opis završio na slici velikog, skladnog kamenog mosta, koji je, iako je stvoren ljudskom rukom, nedjeljivi dio te prirode, koju je bez njega gotovo nemoguće zamisliti. Most je toliko integriran u život ljudi da ga oni smatraju sastavnim dijelom svoga života, poput sunca. Nakon ovog poetskog opisa, slijedi trezveni opis mjera mosta i njegovih dijelova. Ubrzo, međutim, nakon toga, pisac počinje s opisom svega onoga što ovaj most znači za ljude u njegovoj blizini, te u kojoj mjeri on utječe na njihove živote. Spominju se i sve one priče koje se s koljena na koljeno prenose, te koje predstavljaju neku narodnu istinu koja je rijetko kad povjesno točna, ali gotovo uvijek ljepša od gole istine, a poimence su tu priče o blizancima Stoji i Ostoji, te o crnom Arapinu. Sve te mračne priče magično privlače djecu svojom mistikom i nezaobilazan su dio procesa njihovog odrastanja.
Koliko je god u nekim svojim djelovima početak ovog romana suhoparan pri iznošenju brojki i golih činjenica, toliko se čini da je svjesna namjera autora da nam tim nabrajanjem ogadi taj činovnički, trezveni pristup stvarima i povede nas u jedan drugi, ljepši svijet, svijet imaginacije i legendi, u kojem ono naizgled prozaično dobija jedan viši smisao. Ocjena - 8.4.
Ovo je najpoznatiji i najbolji roman jedinog našeg nobelovca, te jedan od najpoznatijih i najviše prevođenih romana s naših prostora na strane jezike.
Početak romana slijedi klasični pristup temi, od općeg prema detaljnom opisu. Tako u prvom dijelu imamo faktički, geografski opis doline rijeke Drine, a osobito u okolini grada Višegrada, da bi se taj opis završio na slici velikog, skladnog kamenog mosta, koji je, iako je stvoren ljudskom rukom, nedjeljivi dio te prirode, koju je bez njega gotovo nemoguće zamisliti. Most je toliko integriran u život ljudi da ga oni smatraju sastavnim dijelom svoga života, poput sunca. Nakon ovog poetskog opisa, slijedi trezveni opis mjera mosta i njegovih dijelova. Ubrzo, međutim, nakon toga, pisac počinje s opisom svega onoga što ovaj most znači za ljude u njegovoj blizini, te u kojoj mjeri on utječe na njihove živote. Spominju se i sve one priče koje se s koljena na koljeno prenose, te koje predstavljaju neku narodnu istinu koja je rijetko kad povjesno točna, ali gotovo uvijek ljepša od gole istine, a poimence su tu priče o blizancima Stoji i Ostoji, te o crnom Arapinu. Sve te mračne priče magično privlače djecu svojom mistikom i nezaobilazan su dio procesa njihovog odrastanja.
Koliko je god u nekim svojim djelovima početak ovog romana suhoparan pri iznošenju brojki i golih činjenica, toliko se čini da je svjesna namjera autora da nam tim nabrajanjem ogadi taj činovnički, trezveni pristup stvarima i povede nas u jedan drugi, ljepši svijet, svijet imaginacije i legendi, u kojem ono naizgled prozaično dobija jedan viši smisao. Ocjena - 8.4.
FAULKNER, William - "Abšalome, sine moj!" (1)
Top-lista
Ovaj roman je jedan od romana iz ciklusa autorovog imaginarnog svijeta američkog juga. Neke osobe iz ovog romana se pojavljuju i u drugim Faulknerovim romanima (npr. puk. Sartoris).
Odmršen i ispričan nekim kronološkim i logičkim redom, početak romana bi izgledao otprilike ovako - početkom septembra 1909. godine, stara usidjelica, gđica Rose Coldfield, poziva k sebi Quentina Compsona, mladića koji se sprema otići na studije na Sjever, u Harvard, kako bi mu ispričala povjest svoje obitelji. Ona živi u oronuloj kući, u kojoj su već 43 godine zatvoreni prozorski kapci, vječito obučena u crninu. U njenoj priči, a i ona je svojom pojavom više nalik na duh negoli na živo biće, iz tame prošlosti izranjaju pukovnik Sutpen i njegova divlja crnačka horda, s kojom je ovaj podigao svoju plantažu i sagradio veliku kuću, a nakon toga oženio Ellen, stariju sestru gđice Rose. Quentin prihvaća poziv i dolaskom k njoj uranja u jedan drugi svijet, svijet kojem je, svojim dotadašnjim životom u tome okruženju, i sam pripadao, ali koji mu je ipak, u tome intenzitetu kako ga doživljava gđica Rose, u potpunost stran.
Sjajna, ali teška i komplicirana proza. Dosta je velikih pisaca koji tako pišu (npr. Marquez i Llosa), ali kod Faulknera je još dodatna komponenta južnjačka trauma nakon gubitka američkog Građanskog rata, koji predstavlja veliki rez u svijesti svih njegovih junaka. Ocjena - 8.5.
Slijedeći dio
Ovaj roman je jedan od romana iz ciklusa autorovog imaginarnog svijeta američkog juga. Neke osobe iz ovog romana se pojavljuju i u drugim Faulknerovim romanima (npr. puk. Sartoris).
Odmršen i ispričan nekim kronološkim i logičkim redom, početak romana bi izgledao otprilike ovako - početkom septembra 1909. godine, stara usidjelica, gđica Rose Coldfield, poziva k sebi Quentina Compsona, mladića koji se sprema otići na studije na Sjever, u Harvard, kako bi mu ispričala povjest svoje obitelji. Ona živi u oronuloj kući, u kojoj su već 43 godine zatvoreni prozorski kapci, vječito obučena u crninu. U njenoj priči, a i ona je svojom pojavom više nalik na duh negoli na živo biće, iz tame prošlosti izranjaju pukovnik Sutpen i njegova divlja crnačka horda, s kojom je ovaj podigao svoju plantažu i sagradio veliku kuću, a nakon toga oženio Ellen, stariju sestru gđice Rose. Quentin prihvaća poziv i dolaskom k njoj uranja u jedan drugi svijet, svijet kojem je, svojim dotadašnjim životom u tome okruženju, i sam pripadao, ali koji mu je ipak, u tome intenzitetu kako ga doživljava gđica Rose, u potpunost stran.
Sjajna, ali teška i komplicirana proza. Dosta je velikih pisaca koji tako pišu (npr. Marquez i Llosa), ali kod Faulknera je još dodatna komponenta južnjačka trauma nakon gubitka američkog Građanskog rata, koji predstavlja veliki rez u svijesti svih njegovih junaka. Ocjena - 8.5.
Slijedeći dio
ponedjeljak, 17. prosinca 2012.
VARGAS LLOSA, Mario - "Jarčevo slavlje" (1)
Top-lista
Ovo je jedan od posljednjih romana peruanskog nobelovca, originalni naslov romana je "La Fiesta del Chivo", a čitam ga u hrvatskom prevodu.
Godina je 1996., Urania Cabral se je vratila u Santo Domingo, glavni grad Dominikanske Republike i mjesto svoje mladosti. To je, međutim, i grad koji je napustila 1961. godine i zaklela se da se u njega nikad više neće vratiti. Otac joj je teško bolestan, ali još živ - ona to zna, iako joj do toga nije stalo i ne želi da zna, pošto joj je njena tetka Adelina slala slike i pisala pisma, na koja Urania nikad nije odgovarala. Ona je treći dan u gradu i vidi da se je mnogo toga u gradu promjenilo, da je postao puno veći nego što je nekad bio, ali da su četvrti, koje je ona poznavala, ostale manje-više iste. Svaki pogled na grad sa balkona njene sobe nameće usporedbe i prisjećanja, a to je ono što Urania ne želi. Doznajemo da je njen otac, August Cabral, bio na visokom položaju za vrijeme Trujillove diktature (senator, pa čak i ministar), te da je i ona upoznala diktatora Trujilla. Urania izlazi na ulicu na jogging, kako bi izbjegla to suočavanje s prošlošću i vlastitim sjećanjima, i uranja u buku ulice.
Jasno strukturirana priča, u kojoj informacije dolaze jedna za drugom, najčešće indirektnim putem, i polako počinju popunjavati jednu veliku slagalicu. Sve je uklopljeno u tkivo priče i djeluje savršeno homogeno i kompaktno. Ocjena - 8.3.
Slijedeći dio
Ovo je jedan od posljednjih romana peruanskog nobelovca, originalni naslov romana je "La Fiesta del Chivo", a čitam ga u hrvatskom prevodu.
Godina je 1996., Urania Cabral se je vratila u Santo Domingo, glavni grad Dominikanske Republike i mjesto svoje mladosti. To je, međutim, i grad koji je napustila 1961. godine i zaklela se da se u njega nikad više neće vratiti. Otac joj je teško bolestan, ali još živ - ona to zna, iako joj do toga nije stalo i ne želi da zna, pošto joj je njena tetka Adelina slala slike i pisala pisma, na koja Urania nikad nije odgovarala. Ona je treći dan u gradu i vidi da se je mnogo toga u gradu promjenilo, da je postao puno veći nego što je nekad bio, ali da su četvrti, koje je ona poznavala, ostale manje-više iste. Svaki pogled na grad sa balkona njene sobe nameće usporedbe i prisjećanja, a to je ono što Urania ne želi. Doznajemo da je njen otac, August Cabral, bio na visokom položaju za vrijeme Trujillove diktature (senator, pa čak i ministar), te da je i ona upoznala diktatora Trujilla. Urania izlazi na ulicu na jogging, kako bi izbjegla to suočavanje s prošlošću i vlastitim sjećanjima, i uranja u buku ulice.
Jasno strukturirana priča, u kojoj informacije dolaze jedna za drugom, najčešće indirektnim putem, i polako počinju popunjavati jednu veliku slagalicu. Sve je uklopljeno u tkivo priče i djeluje savršeno homogeno i kompaktno. Ocjena - 8.3.
Slijedeći dio
AIRA, Cesar - "Noći u Floresu" (1)
Top-lista
César Aira je suvremeni argentinski pisac, rođen 1949. godine. Originalni naslov romana je "Las noches de Flores", a čitam ga u njemačkom prevodu.
Aldo i Rosita Peyró su stariji bračni par u Buenos Airesu, koji je, umjesto da se, shodno svojim godinama, zabije u vlastiti stan i vodi "normalni" penzionerski život na kauču pred TV-om, odlučio poboljšati svoju skromnu penziju isporučivanjem pizze, pri čemu su se čak specijalizirali za isporuku noću. Pizze su isporučivali pješke, što je, naravno, bilo moguće samo u neposrednoj blizini pizzerije. Osim poboljšanja financija, bračni par je šetanjem činio nešto i za svoje zdravlje, a i kontakt s drugim ljudima - kako mušterijama, tako i puno mlađim kolegama - ih je doslovno podmladio. Osim toga, vlasnici pizzerije su smatrali da stariji ljudi samim svojim prisustvom sprečavaju mlađe da se ponašaju razuzdano i neodgovorno, zbog čega su svi vlasnici pizzerija svoj posao vidjeli u opasnosti. Među pojedinim timovima je, naime, postojalo veliko rivalstvo, koje je kulminiralo noćnim utrkama mopedima po manje prometnim ulicama i to je, u slučaju neke nesreće, vlasnicima pizzerija moglo donijeti velike nevolje. Zbog toga su svojim radnicima prestali stavljati na raspolaganje mopede i od njih tražili da posao rade sa svojim vozilima. Najveće rivalstvo, međutim, nije vladalo između dvije pizzerije, već između pizzerije Pizza Show (za njih su radili i Peyró-ovi) i sladoledarnice Freddo, pri čemu je rivalstvo dobijalo već i klasne dimenzije (pizza kao hrana za nižu klasu i sladoled kao izraz luksuza srednje klase).
Moj problem s ovim tekstom je činjenica da nedostaje jasni vremenski i logički redoslijed događanja. Logička veza i prelazi između pojedinih dijelova nisu dovoljno razrađeni, ali je radnja interesantna. Ocjena - 7.1.
César Aira je suvremeni argentinski pisac, rođen 1949. godine. Originalni naslov romana je "Las noches de Flores", a čitam ga u njemačkom prevodu.
Aldo i Rosita Peyró su stariji bračni par u Buenos Airesu, koji je, umjesto da se, shodno svojim godinama, zabije u vlastiti stan i vodi "normalni" penzionerski život na kauču pred TV-om, odlučio poboljšati svoju skromnu penziju isporučivanjem pizze, pri čemu su se čak specijalizirali za isporuku noću. Pizze su isporučivali pješke, što je, naravno, bilo moguće samo u neposrednoj blizini pizzerije. Osim poboljšanja financija, bračni par je šetanjem činio nešto i za svoje zdravlje, a i kontakt s drugim ljudima - kako mušterijama, tako i puno mlađim kolegama - ih je doslovno podmladio. Osim toga, vlasnici pizzerije su smatrali da stariji ljudi samim svojim prisustvom sprečavaju mlađe da se ponašaju razuzdano i neodgovorno, zbog čega su svi vlasnici pizzerija svoj posao vidjeli u opasnosti. Među pojedinim timovima je, naime, postojalo veliko rivalstvo, koje je kulminiralo noćnim utrkama mopedima po manje prometnim ulicama i to je, u slučaju neke nesreće, vlasnicima pizzerija moglo donijeti velike nevolje. Zbog toga su svojim radnicima prestali stavljati na raspolaganje mopede i od njih tražili da posao rade sa svojim vozilima. Najveće rivalstvo, međutim, nije vladalo između dvije pizzerije, već između pizzerije Pizza Show (za njih su radili i Peyró-ovi) i sladoledarnice Freddo, pri čemu je rivalstvo dobijalo već i klasne dimenzije (pizza kao hrana za nižu klasu i sladoled kao izraz luksuza srednje klase).
Moj problem s ovim tekstom je činjenica da nedostaje jasni vremenski i logički redoslijed događanja. Logička veza i prelazi između pojedinih dijelova nisu dovoljno razrađeni, ali je radnja interesantna. Ocjena - 7.1.
GARCIA MARQUEZ, Gabriel - "Pukovniku nema tko da piše" (1)
Top-lista
Riječ je o kratkom romanu iz 1961. godine i ukupno drugom piščevom romanu. Originalni naslov romana je "El coronel no tiene quien le escriba".
Na početku romana pratimo svakodnevicu pukovnika i njegove žene i neimaštinu u kojoj žive: jutro je, pukovnik pravi jutarnju kavu. Kako ima samo jedna žličica kave, pukovnik je pravi ženi, a potom joj laže kako je svoju već popio. Oktobar je, sezona kiše i vlage i pukovnik se ne osjeća dobro. U selu je toga dana sprovod, umro je vršnjak njihovog umrloga sina (god. 1922.). Oblačenje za sprovod dovodi pukovnika pred nove probleme i on se jedva nekako uspjeva spremiti - sve ono što još ima od odjeće izjeli su moljci ili samo što se nije raspalo. Ipak, uz sve brige i svu neimaštinu, pukovnik čak i u smrti uspjeva naći nešto pozitivno - pokojnik je prvi nakon dugo vremena koji je umro prirodnom smrću. Nakon toga dobijamo i opis pukovnikove kuće - krov od palmina lišća, pod od utabane zemlje i žbuka koja otpada sa zidova. Nakratko potom, pukovnik se našao na sprovodu - blato, tropski pljusak, gomila ljudi. Pukovnik odlazi izraziti saučešće pokojnikovoj majci, ali pritom dopada u gužvu iz koje jedva izvlači živu glavu.
Početak romana je jednostavan po pitanju radnje, ali je pun činjenica, koji će tek kasnije, nadopunjene nekim drugim ili suočene s nekom drugim činjenicama, dobiti svoj puni smisao. Ocjena - 8.4.
Slijedeći dio
Riječ je o kratkom romanu iz 1961. godine i ukupno drugom piščevom romanu. Originalni naslov romana je "El coronel no tiene quien le escriba".
Na početku romana pratimo svakodnevicu pukovnika i njegove žene i neimaštinu u kojoj žive: jutro je, pukovnik pravi jutarnju kavu. Kako ima samo jedna žličica kave, pukovnik je pravi ženi, a potom joj laže kako je svoju već popio. Oktobar je, sezona kiše i vlage i pukovnik se ne osjeća dobro. U selu je toga dana sprovod, umro je vršnjak njihovog umrloga sina (god. 1922.). Oblačenje za sprovod dovodi pukovnika pred nove probleme i on se jedva nekako uspjeva spremiti - sve ono što još ima od odjeće izjeli su moljci ili samo što se nije raspalo. Ipak, uz sve brige i svu neimaštinu, pukovnik čak i u smrti uspjeva naći nešto pozitivno - pokojnik je prvi nakon dugo vremena koji je umro prirodnom smrću. Nakon toga dobijamo i opis pukovnikove kuće - krov od palmina lišća, pod od utabane zemlje i žbuka koja otpada sa zidova. Nakratko potom, pukovnik se našao na sprovodu - blato, tropski pljusak, gomila ljudi. Pukovnik odlazi izraziti saučešće pokojnikovoj majci, ali pritom dopada u gužvu iz koje jedva izvlači živu glavu.
Početak romana je jednostavan po pitanju radnje, ali je pun činjenica, koji će tek kasnije, nadopunjene nekim drugim ili suočene s nekom drugim činjenicama, dobiti svoj puni smisao. Ocjena - 8.4.
Slijedeći dio
subota, 15. prosinca 2012.
SCIASCIA, Leonardo - "Izuzetni leševi" (1)
Top-lista
Ovo je kratki roman talijanskog (sicilijanskog) pisca Leonarda Sciascie iz 1971. godine. U originalu je ime romana "Il contesto", što bi značilo nešto kao "veza", "poveznica" ili po novome "link". Roman je u komadu, ali je podjeljen na (nenumerirane) dijelove.
Roman počinje ubistvom javnog tužioca Varge. Oko deset naveče rastao se je od prijatelja i pošao kući, a oko ponoći je bio ubijen jednim metkom iz najbliže udaljenosti, koji ga je pogodio ravno u srce. Prvo pitanje, koje si javnost postavlja, je što je radio i gdje je bio tih sat vremena. Pojavljuju se zlobna nagađanja, ali izvršna vlast odmah odlučuje da je svaka istraga, iz poštovanja prema žrtvi, naravno, o tome satu vremena apsolutni tabu. Javni tužilac je u svojoj ruci imao ubrani cvijet jasmina, i tu činjenicu obilato koristi vlast i crkva, kako bi se pjesnički dočarala plemenita i blaga priroda umrloga. Obzirom da se je javni tužilac trenutno bavio slučajem Reis (o kome zasada ne dobijamo nikakve pojedinosti), postoji sumnja da je Vargina smrt u vezi s tim. Taj, trag, međutim, ne dovodi ni do kakvih rezultata i istraga je na mrtvoj točki. Kako bi pokrenuo istragu, nadležni ministar slučaj povjerava insp. Rogasu, koga novine (a time i javnost) slave kao najsposobnijeg policajca u državi. Pritom mu ministar stavlja na znanje da se radi o politički osjetljivom slučaju i da od Rogasa očekuje da svaku moguću mrlju s pokojnika odagna ili da je, ukoliko to nije moguće, ukloni. Rogas se toga ograničenja ne namjerava pridržavati, ali jedan novi slučaj zaokuplja njegovu pažnju - stotinjak kilometara od mjesta prvog ubistva, ubijen je sudac Sanza. Rogas dobija dopuštenje da se pozabavi i ovim slučajem. Ondje nalazi desetak osumnjičenih, koje je policija uhapsila u vezi sa zločinom, ali su sve te veze sa zločinom potpuno nelogične, pa Rogas osumnjičene pušta na slobodu, što mu na vrat donosi gnjev lokalnog inspektora Magrisa. Traženje veze između dvije žrtve ne donosi rezultate, pa insp. Rogas vrijeme provodi u opuštenom raspoloženju, jer je uvjeren da će pasti i treća žrtva, koja će istragu pokrenuti u određenom smjeru. Nekoliko dana kasnije zaista se i događa treće ubistvo, još jedan sudac je ubijen. Lokalna policija hapsi sučevog nećaka i jedinog nasljednika, ali ga Rogas oslobađa, pošto mu je jasno da motivi u ovom slučaju nisu materijalne prirode.
Ovo je po svojoj radnji krimić, ali daleko od onog uobičajenog. Pisac ovaj roman naziva parodijom, a ima dosta elemenata zbog kojih je aktuelan i danas - nedodirljivost elita, korupcija ... Komentari su na nekim mjestima poprilično zlobni, ali tekst ni u jednom trenutku ne silazi na razinu pamfleta. Sve u svemu, jako dobar početak. Ocjena - 8.1.
Slijedeći dio
Ovo je kratki roman talijanskog (sicilijanskog) pisca Leonarda Sciascie iz 1971. godine. U originalu je ime romana "Il contesto", što bi značilo nešto kao "veza", "poveznica" ili po novome "link". Roman je u komadu, ali je podjeljen na (nenumerirane) dijelove.
Roman počinje ubistvom javnog tužioca Varge. Oko deset naveče rastao se je od prijatelja i pošao kući, a oko ponoći je bio ubijen jednim metkom iz najbliže udaljenosti, koji ga je pogodio ravno u srce. Prvo pitanje, koje si javnost postavlja, je što je radio i gdje je bio tih sat vremena. Pojavljuju se zlobna nagađanja, ali izvršna vlast odmah odlučuje da je svaka istraga, iz poštovanja prema žrtvi, naravno, o tome satu vremena apsolutni tabu. Javni tužilac je u svojoj ruci imao ubrani cvijet jasmina, i tu činjenicu obilato koristi vlast i crkva, kako bi se pjesnički dočarala plemenita i blaga priroda umrloga. Obzirom da se je javni tužilac trenutno bavio slučajem Reis (o kome zasada ne dobijamo nikakve pojedinosti), postoji sumnja da je Vargina smrt u vezi s tim. Taj, trag, međutim, ne dovodi ni do kakvih rezultata i istraga je na mrtvoj točki. Kako bi pokrenuo istragu, nadležni ministar slučaj povjerava insp. Rogasu, koga novine (a time i javnost) slave kao najsposobnijeg policajca u državi. Pritom mu ministar stavlja na znanje da se radi o politički osjetljivom slučaju i da od Rogasa očekuje da svaku moguću mrlju s pokojnika odagna ili da je, ukoliko to nije moguće, ukloni. Rogas se toga ograničenja ne namjerava pridržavati, ali jedan novi slučaj zaokuplja njegovu pažnju - stotinjak kilometara od mjesta prvog ubistva, ubijen je sudac Sanza. Rogas dobija dopuštenje da se pozabavi i ovim slučajem. Ondje nalazi desetak osumnjičenih, koje je policija uhapsila u vezi sa zločinom, ali su sve te veze sa zločinom potpuno nelogične, pa Rogas osumnjičene pušta na slobodu, što mu na vrat donosi gnjev lokalnog inspektora Magrisa. Traženje veze između dvije žrtve ne donosi rezultate, pa insp. Rogas vrijeme provodi u opuštenom raspoloženju, jer je uvjeren da će pasti i treća žrtva, koja će istragu pokrenuti u određenom smjeru. Nekoliko dana kasnije zaista se i događa treće ubistvo, još jedan sudac je ubijen. Lokalna policija hapsi sučevog nećaka i jedinog nasljednika, ali ga Rogas oslobađa, pošto mu je jasno da motivi u ovom slučaju nisu materijalne prirode.
Ovo je po svojoj radnji krimić, ali daleko od onog uobičajenog. Pisac ovaj roman naziva parodijom, a ima dosta elemenata zbog kojih je aktuelan i danas - nedodirljivost elita, korupcija ... Komentari su na nekim mjestima poprilično zlobni, ali tekst ni u jednom trenutku ne silazi na razinu pamfleta. Sve u svemu, jako dobar početak. Ocjena - 8.1.
Slijedeći dio
Detaljni dnevnik čitanja - Top-lista
Ovo je nova top-lista za literaturu, koju sam pokrenuo zbog nekih nedostataka u onoj prvoj. Princip je kod nje bio u tome da pročitam jedan dio knjige (najčešće poglavlje) i onda o tome nešto napišem i ocjenim. Međutim, ima tu nekoliko problema - poglavlja su različite veličine, pa ih je teško sve svesti na istu mjeru. Tu su onda i preračunavanja oko ocjena, djela bez podjele na poglavlja ili samo na velike dijelove ... Zbog toga sam sada odlučio preći na manje-više konstantnu veličinu teksta u jednom čitanju, koja odgovara 4 - 6 stranica teksta u normalnoj knjizi (knjige su po tome različite). Tako imam osjećaj da uspoređujem "jabuke s jabukama". Osim toga, i gnjavaža oko izračunavanja ocjena otpada - sve ocjene ulaze jednako u vrednovanja, pošto je količina teksta uvijek ista. Da dalje ne dužim, evo top-liste trenutno ocjenjenih tekstova:
9.06
- DOSTOJEVSKI, Fjodor M. - "Idiot" (12)
8.94
- GARCIA MARQUEZ, Gabriel - "Pukovniku nema tko da piše" (12)
8.84
- BULGAKOV, Mihail - "Majstor i Margarita" (18)
8.55
- ANDRIĆ, Ivo - "Na Drini ćuprija" (6)
8.53
- FAULKNER, William - "Abšalome, sine moj!" (4)
- HAMSUN, Knut - "Glad" (4)
8.45
- BROCH, Hermann - "Vergilijeva smrt" (2)
8.41
- SABATO, Ernesto - "O junacima i grobovima" (7)
8.40
- VARGAS LLOSA, Mario - "Jarčevo slavlje" (5)
8.20
- EUGENIDES, Jeffrey - "Nevina samoubojstva" (1)
8.18
- TOOLE, John Kennedy - "Zavjera glupana" (4)
8.13
- SCIASCIA, Leonardo - "Izuzetni leševi" (3)
8.10
- CRNJANSKI, Miloš - "Seobe I" (1)
- SCHNITZLER, Arthur - "Novela o snu" (1)
8.00
- MUTIS, Alvaro - "Admiralov snijeg" (1)
7.95
- DESNICA, Vladan - "Proljeća Ivana Galeba" (2)
- KRLEŽA, Miroslav - "Povratak Filipa Latinovicza" (2)
7.88
- LEM, Stanislaw - "Solaris" (17)
7.80
- BOLANO, Roberto - "2666" (3)
7.73
- SHARPE, Tom - "Familija Grope" (3)
7.70
- ALBAHARI, David - "Brat" (5)
7.68
- ILJF i PETROV - "Zlatno tele" (21)
7.63
- ISHIGURO, Kazuo - "Ostaci dana" (3)
7.53
- TOLKIEN, J. R. R. - "Hobit" (24)
7.50
- ĆOSIĆ, Branimir - "Pokošeno polje" (1)
7.45
- STRUGACKI, Arkadij i Boris - "Naseljeni otok" (2)
7.43
- WODEHOUSE, P. G. - "Jutarnje radosti" (3)
7.38
- STEINBECK, John - "Plodovi gnjeva" (4)
7.33
- SARAMAGO, Jose - "Sva imena" (3)
7.20
- CESAREC, August - "Careva kraljevina" (1)
7.10
- AIRA, Cesar - "Noći u Floresu" (1)
7.08
- TRIBUSON, Goran - "Dublja strana zaljeva" (6)
7.00
- HESSE, Hermann - "Rosshalde" (1)
6.85
- CHANDLER, Raymond - "Zbogom, ljepotice" (2)
6.8
- PADURA, Leonardo - "Maske" (1)
6.67
- BALZAC, Honore de - "Žena od trideset godina" (3)
6.60
HAUPTMANN, Gerhart - "Luda u Kristu Emanuel Quint" (1)
6.58
- SIMENON, Georges - "Maigret i usamljeni čovjek" (11)
6.40
- GOODIS, David - "Kad padne noć" (3)
6.15
- MIRBEAU, Octave - "Dnevnik jedne sobarice" (2)
9.06
- DOSTOJEVSKI, Fjodor M. - "Idiot" (12)
8.94
- GARCIA MARQUEZ, Gabriel - "Pukovniku nema tko da piše" (12)
8.84
- BULGAKOV, Mihail - "Majstor i Margarita" (18)
8.55
- ANDRIĆ, Ivo - "Na Drini ćuprija" (6)
8.53
- FAULKNER, William - "Abšalome, sine moj!" (4)
- HAMSUN, Knut - "Glad" (4)
8.45
- BROCH, Hermann - "Vergilijeva smrt" (2)
8.41
- SABATO, Ernesto - "O junacima i grobovima" (7)
8.40
- VARGAS LLOSA, Mario - "Jarčevo slavlje" (5)
8.20
- EUGENIDES, Jeffrey - "Nevina samoubojstva" (1)
8.18
- TOOLE, John Kennedy - "Zavjera glupana" (4)
8.13
- SCIASCIA, Leonardo - "Izuzetni leševi" (3)
8.10
- CRNJANSKI, Miloš - "Seobe I" (1)
- SCHNITZLER, Arthur - "Novela o snu" (1)
8.00
- MUTIS, Alvaro - "Admiralov snijeg" (1)
7.95
- DESNICA, Vladan - "Proljeća Ivana Galeba" (2)
- KRLEŽA, Miroslav - "Povratak Filipa Latinovicza" (2)
7.88
- LEM, Stanislaw - "Solaris" (17)
7.80
- BOLANO, Roberto - "2666" (3)
7.73
- SHARPE, Tom - "Familija Grope" (3)
7.70
- ALBAHARI, David - "Brat" (5)
7.68
- ILJF i PETROV - "Zlatno tele" (21)
7.63
- ISHIGURO, Kazuo - "Ostaci dana" (3)
7.53
- TOLKIEN, J. R. R. - "Hobit" (24)
7.50
- ĆOSIĆ, Branimir - "Pokošeno polje" (1)
7.45
- STRUGACKI, Arkadij i Boris - "Naseljeni otok" (2)
7.43
- WODEHOUSE, P. G. - "Jutarnje radosti" (3)
7.38
- STEINBECK, John - "Plodovi gnjeva" (4)
7.33
- SARAMAGO, Jose - "Sva imena" (3)
7.20
- CESAREC, August - "Careva kraljevina" (1)
7.10
- AIRA, Cesar - "Noći u Floresu" (1)
7.08
- TRIBUSON, Goran - "Dublja strana zaljeva" (6)
7.00
- HESSE, Hermann - "Rosshalde" (1)
6.85
- CHANDLER, Raymond - "Zbogom, ljepotice" (2)
6.8
- PADURA, Leonardo - "Maske" (1)
6.67
- BALZAC, Honore de - "Žena od trideset godina" (3)
6.60
HAUPTMANN, Gerhart - "Luda u Kristu Emanuel Quint" (1)
6.58
- SIMENON, Georges - "Maigret i usamljeni čovjek" (11)
6.40
- GOODIS, David - "Kad padne noć" (3)
6.15
- MIRBEAU, Octave - "Dnevnik jedne sobarice" (2)
LEM, Stanislav - "Solaris" (2)
Top-lista
Prethodni, 1. dio.
Na mjestu, na kome je sletio, nailazi samo na neonsku strelicu, koja pokazuje na pokretnu vrpcu. Kelvin staje na nju i kreće uvis, u stanicu. Putem vidi u neredu odbačenu ambalažu - boce za plin, padobrani ... Malo dalje je još veći nered - na podu razliveno ulje i tragovi cipela. Još jedna strelica vodi Kelvina u jednu kabinu. Ondje se nalazi Snaut, asistent Gibariana, šefa ekspedicije. Kelvin mu se obraća, što Snauta zaprepašćuje i on neprestano ponavlja da Kelvina ne poznaje. Situacija (bolje rečeno, Snaut) se polako smiruje. Kelvin pita gdje je Gibarian, ali ne dobija odgovor. Nakon nekog vremena, Snaut mu saopćava da se je Gibarianu dogodila nesreća u zoru. Govori mu da su na stanici samo trojica - Snaut, Kelvin i Sartorius, pa ako vidi još nekoga ... Na Kelvinovo pitanje što da radi ako ugleda nekog četvrtog, Snaut ne daje odgovor.
Radnja naglo dobija sasvim nove momente i novu atmosferu - nakon razvučenog početka i lijepog utopijskog svijeta svemira bez granica, sve postaje tjeskobnije i nelagodnije. Ocjena - 7.5.
Slijedeći dio
Prethodni, 1. dio.
Na mjestu, na kome je sletio, nailazi samo na neonsku strelicu, koja pokazuje na pokretnu vrpcu. Kelvin staje na nju i kreće uvis, u stanicu. Putem vidi u neredu odbačenu ambalažu - boce za plin, padobrani ... Malo dalje je još veći nered - na podu razliveno ulje i tragovi cipela. Još jedna strelica vodi Kelvina u jednu kabinu. Ondje se nalazi Snaut, asistent Gibariana, šefa ekspedicije. Kelvin mu se obraća, što Snauta zaprepašćuje i on neprestano ponavlja da Kelvina ne poznaje. Situacija (bolje rečeno, Snaut) se polako smiruje. Kelvin pita gdje je Gibarian, ali ne dobija odgovor. Nakon nekog vremena, Snaut mu saopćava da se je Gibarianu dogodila nesreća u zoru. Govori mu da su na stanici samo trojica - Snaut, Kelvin i Sartorius, pa ako vidi još nekoga ... Na Kelvinovo pitanje što da radi ako ugleda nekog četvrtog, Snaut ne daje odgovor.
Radnja naglo dobija sasvim nove momente i novu atmosferu - nakon razvučenog početka i lijepog utopijskog svijeta svemira bez granica, sve postaje tjeskobnije i nelagodnije. Ocjena - 7.5.
Slijedeći dio
petak, 14. prosinca 2012.
ALBAHARI, David - "Brat" (2)
Top-lista
Prethodni, 1. dio
Pismo je otvoreno, ali tu još nije kraj peripetijama - otvaranje koverte i zavirivanje u nju podsjetilo je Filipa na njegovu bivšu ženu (od koje se, kako kaže, rastao krajnje miroljubivo) - ona je, naime, ginekolog. Sve te misli po njegovoj glavi morale su se prvo razići, tek tada je naš junak spreman da se posveti pismu ... ali ipak još nešto mora prije toga biti odlučeno - gdje ga pročitati? Gdjegod da sjedne, neko drugo mjesto mu se iz te perspektive učini ljepše i pogodnije - i tako on ide od fotelje do trosjeda, a i pod mu je u užem izboru (samo od silnoga namještaja nigdje nema mjesta da sjedne). Kad se je napokon odlučio, uviđa da je negdje zaturio pismo. Kako se je fino namjestio za čitanje, odlučuje čitati neku knjigu. Naslijepo uzima jednu sa police, ali to je knjiga o trudnoći, koju je greškom ostavila njegova žena. I tako sve ide od početka, Filipove misli počinju ponovo lutati tokovima raznoraznih asocijacija, pa se tako spominje i internet (Filip ga ne voli, lako se izgubi u njemu) i još koješta drugo. Sve ga to strahovito iscrpljuje, i on liježe da bi malo odspavao. Tek što je legao, na podu pored kreveta vidi list papira iz pisma. Otvara ga i pogledom prelijeće preko njega. Prvo što je u njemu stvarno registrirao je potpis - "Tvoj brat Robert".
Radnja se nastavlja u istom ili sličnom ritmu kao i ranije - realno se ne dešava puno toga, ali je zato u Filipovoj glavi pravi vatromet misli i ideja. Duhovit tekst, ali se pri kraju čini da je sve to skupa malo isforsirano i da se predugo vrte oko jedne te iste fore. Ocjena - 7.7.
Slijedeći dio
Prethodni, 1. dio
Pismo je otvoreno, ali tu još nije kraj peripetijama - otvaranje koverte i zavirivanje u nju podsjetilo je Filipa na njegovu bivšu ženu (od koje se, kako kaže, rastao krajnje miroljubivo) - ona je, naime, ginekolog. Sve te misli po njegovoj glavi morale su se prvo razići, tek tada je naš junak spreman da se posveti pismu ... ali ipak još nešto mora prije toga biti odlučeno - gdje ga pročitati? Gdjegod da sjedne, neko drugo mjesto mu se iz te perspektive učini ljepše i pogodnije - i tako on ide od fotelje do trosjeda, a i pod mu je u užem izboru (samo od silnoga namještaja nigdje nema mjesta da sjedne). Kad se je napokon odlučio, uviđa da je negdje zaturio pismo. Kako se je fino namjestio za čitanje, odlučuje čitati neku knjigu. Naslijepo uzima jednu sa police, ali to je knjiga o trudnoći, koju je greškom ostavila njegova žena. I tako sve ide od početka, Filipove misli počinju ponovo lutati tokovima raznoraznih asocijacija, pa se tako spominje i internet (Filip ga ne voli, lako se izgubi u njemu) i još koješta drugo. Sve ga to strahovito iscrpljuje, i on liježe da bi malo odspavao. Tek što je legao, na podu pored kreveta vidi list papira iz pisma. Otvara ga i pogledom prelijeće preko njega. Prvo što je u njemu stvarno registrirao je potpis - "Tvoj brat Robert".
Radnja se nastavlja u istom ili sličnom ritmu kao i ranije - realno se ne dešava puno toga, ali je zato u Filipovoj glavi pravi vatromet misli i ideja. Duhovit tekst, ali se pri kraju čini da je sve to skupa malo isforsirano i da se predugo vrte oko jedne te iste fore. Ocjena - 7.7.
Slijedeći dio
četvrtak, 13. prosinca 2012.
HAMSUN, Knut - "Glad" ( 1 / 34 )
Top-lista
Ovo je prvi roman ovog velikog norveškog pisca i nobelovca. Čitam ga u srpskom prevodu.
Roman je pisan u prvom licu, a usto je i autobiografski. Govori o njegovom životu u Oslu (tada Kristianiji), praćenom ekstremnom oskudicom i siromaštvom. Junak romana se budi u svojoj sobi - šest sati je ujutro, kuća u kojoj se nalazi njegova soba se budi, a i grad napolju. On se ne osjeća dobro, a i izgledi za novi dan nisu baš sjajni - posla nema, gazdarici duguje stanarinu i prisiljen je šunjati se pokraj njenih vrata, kako bi izbjegao i njena pitanja. Otvara prozor - dan je vedar, ali dolazi jesen i s njom i hladniji dani. Jedna od rijetkih stvari koje posjeduje je gomila dnevnih novina, u kojima od dosade pregledava reklame. Soba i razmišljanja o neuspjesima ga deprimiraju. Tražio je posao, ali bez uspjeha. Povremeno uspjeva prodati koji članak za novine, ali to mu nije dovoljno ni za najskromniji život. Pa ipak, u pisanju uspjeva naći utjehu. Piše o svemu i svačemu, čak i o stvarima o kojima ništa ne zna, a sve za nekoliko kruna, koje bi mu omogućile da kupi hranu i preživi. U devet sati odlazi u grad, vedar je dan i njegovo raspoloženje se mijenja na bolje, postaje gotovo euforično. Besciljno luta po gradu. Strahovito je nervozan i razdražljiv, a pogled na lice jedne starice, sa samo jednim zubom u ustima, dovodi ga do bijesa. Nedugo nakon toga, u potrazi za mjestom gdje bi mogao pisati članak, nailazi na jednog hromog starca, koji ga isto tako dovodi do bijesa. Nakon što je duže vrijeme išao iza njega i gledao ga kako se pati sa svojim teretom, odlučuje mu prići.
Početak romana je strahovito intenzivan i dirljiv, na nekim mjestima gotovo mučan. Sjajna proza, jedino su mi prizori sa staricom i hromim čovjekom čudni, kao da otkrivaju neku sadističku crtu u njemu. Ocjena - 8.6.
Slijedeći dio
Ovo je prvi roman ovog velikog norveškog pisca i nobelovca. Čitam ga u srpskom prevodu.
Roman je pisan u prvom licu, a usto je i autobiografski. Govori o njegovom životu u Oslu (tada Kristianiji), praćenom ekstremnom oskudicom i siromaštvom. Junak romana se budi u svojoj sobi - šest sati je ujutro, kuća u kojoj se nalazi njegova soba se budi, a i grad napolju. On se ne osjeća dobro, a i izgledi za novi dan nisu baš sjajni - posla nema, gazdarici duguje stanarinu i prisiljen je šunjati se pokraj njenih vrata, kako bi izbjegao i njena pitanja. Otvara prozor - dan je vedar, ali dolazi jesen i s njom i hladniji dani. Jedna od rijetkih stvari koje posjeduje je gomila dnevnih novina, u kojima od dosade pregledava reklame. Soba i razmišljanja o neuspjesima ga deprimiraju. Tražio je posao, ali bez uspjeha. Povremeno uspjeva prodati koji članak za novine, ali to mu nije dovoljno ni za najskromniji život. Pa ipak, u pisanju uspjeva naći utjehu. Piše o svemu i svačemu, čak i o stvarima o kojima ništa ne zna, a sve za nekoliko kruna, koje bi mu omogućile da kupi hranu i preživi. U devet sati odlazi u grad, vedar je dan i njegovo raspoloženje se mijenja na bolje, postaje gotovo euforično. Besciljno luta po gradu. Strahovito je nervozan i razdražljiv, a pogled na lice jedne starice, sa samo jednim zubom u ustima, dovodi ga do bijesa. Nedugo nakon toga, u potrazi za mjestom gdje bi mogao pisati članak, nailazi na jednog hromog starca, koji ga isto tako dovodi do bijesa. Nakon što je duže vrijeme išao iza njega i gledao ga kako se pati sa svojim teretom, odlučuje mu prići.
Početak romana je strahovito intenzivan i dirljiv, na nekim mjestima gotovo mučan. Sjajna proza, jedino su mi prizori sa staricom i hromim čovjekom čudni, kao da otkrivaju neku sadističku crtu u njemu. Ocjena - 8.6.
Slijedeći dio
CD - Beethoven - Kasni gudački kvarteti - Julliard String Quartet
Ludwig van BEETHOVEN - Kasni gudački kvarteti
Oznaka: Sony SB3K89897
Broj CD-a: 3 - CD 1 / CD 2 / CD 3
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
Izvođači: Julliard String Quartet - Robert MANN - violina, Earl CARLYSS - violina, Samuel RHODES - viola, Joel KROSNICK - violončelo
CD 1 - 12. gud. kvartet, Es-dur, op. 127 / 14. gud. kvartet, cis-mol, op. 131
CD 2 - 13. gud. kvartet, B-dur, op. 130 / Grosse Fuge, B-dur, op. 133
CD 3 - 15. gud. kvartet, a-mol, op. 132 / 16. gud. kvartet, F-dur, op. 135
Oznaka: Sony SB3K89897
Broj CD-a: 3 - CD 1 / CD 2 / CD 3
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
Izvođači: Julliard String Quartet - Robert MANN - violina, Earl CARLYSS - violina, Samuel RHODES - viola, Joel KROSNICK - violončelo
CD 1 - 12. gud. kvartet, Es-dur, op. 127 / 14. gud. kvartet, cis-mol, op. 131
CD 2 - 13. gud. kvartet, B-dur, op. 130 / Grosse Fuge, B-dur, op. 133
CD 3 - 15. gud. kvartet, a-mol, op. 132 / 16. gud. kvartet, F-dur, op. 135
CD - Beethoven - Kasni gud. kvarteti - Julliard S.Q. CD 3 / 3
Opći podaci o kompletu
Ludwig van BEETHOVEN - Kasni gudački kvarteti - CD 3 / 3
Oznaka: Sony SB3K89897
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
CD tracks:
15. gudački kvartet, a-mol, op. 132
1. I - Assai sostenuto - Allegro - 10:00
2. II - Allegro ma non tanto - 8:39
3. III - Canzona di ringraziamento: Molto adagio - 17:35
4. IV - Alla marcia, assai vivace - 2:06
5. V - Allegro appassionato - 6:46
16. gudački kvartet, F-dur, op. 135
6. I - Allegretto - 6:24
7. II - Vivace - 3:25
8. III - Lento assai, e cantante e tranquillo - 8:46
9. IV - Grave ma non troppo tratto - Allegro - 10:02
Ludwig van BEETHOVEN - Kasni gudački kvarteti - CD 3 / 3
Oznaka: Sony SB3K89897
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
CD tracks:
15. gudački kvartet, a-mol, op. 132
1. I - Assai sostenuto - Allegro - 10:00
2. II - Allegro ma non tanto - 8:39
3. III - Canzona di ringraziamento: Molto adagio - 17:35
4. IV - Alla marcia, assai vivace - 2:06
5. V - Allegro appassionato - 6:46
16. gudački kvartet, F-dur, op. 135
6. I - Allegretto - 6:24
7. II - Vivace - 3:25
8. III - Lento assai, e cantante e tranquillo - 8:46
9. IV - Grave ma non troppo tratto - Allegro - 10:02
CD - Beethoven - Kasni gud. kvarteti - Julliard S.Q. CD 2 / 3
Opći podaci o kompletu
Ludwig van BEETHOVEN - Kasni gudački kvarteti - CD 2 / 3
Oznaka: Sony SB3K89897
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
CD tracks:
13. gudački kvartet, B-dur, op. 130
1. I - Adagio ma non troppo - Allegro - 14:10
2. II - Presto - 2:00
3. III - Andante con moto ma non troppo - 6:44
4. IV - Alla danza tedesca: Allegro assai - 2:59
5. V - Cavatina: Adagio molto espressivo - 7:23
6. VI - Finale: Allegro - 10:39
7. Grosse Fuge, B-dur, op. 133 - 15:05
Ludwig van BEETHOVEN - Kasni gudački kvarteti - CD 2 / 3
Oznaka: Sony SB3K89897
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
CD tracks:
13. gudački kvartet, B-dur, op. 130
1. I - Adagio ma non troppo - Allegro - 14:10
2. II - Presto - 2:00
3. III - Andante con moto ma non troppo - 6:44
4. IV - Alla danza tedesca: Allegro assai - 2:59
5. V - Cavatina: Adagio molto espressivo - 7:23
6. VI - Finale: Allegro - 10:39
7. Grosse Fuge, B-dur, op. 133 - 15:05
CD - Beethoven - Kasni gud. kvarteti - Julliard S.Q. CD 1 / 3
Opći podaci o kompletu
Ludwig van BEETHOVEN - Kasni gudački kvarteti - CD 1 / 3
Oznaka: Sony SB3K89897
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
CD tracks:
12. gudački kvartet, Es-dur, op. 127
1. I - Maestoso. Allegro - 6:59
2. II - Adagio, ma non troppo e molto cantabile - 15:32
3. III - Scherzando vivace - 8:43
4. IV - Finale - 7:02
14. gudački kvartet, cis-mol, op. 131
5. I - Adagio, ma non troppo e molto espressivo - 6:21
6. II - Allegro molto vivace - 3:04
7. III - Allegro moderato - 0:53
8. IV - Andante ma non troppo e molto cantabile - 14:33
9. V - Presto - 5:27
10. VI - Adagio quasi un poco andante - 2:00
11. VII - Allegro - 7:15
Ludwig van BEETHOVEN - Kasni gudački kvarteti - CD 1 / 3
Oznaka: Sony SB3K89897
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
CD tracks:
12. gudački kvartet, Es-dur, op. 127
1. I - Maestoso. Allegro - 6:59
2. II - Adagio, ma non troppo e molto cantabile - 15:32
3. III - Scherzando vivace - 8:43
4. IV - Finale - 7:02
14. gudački kvartet, cis-mol, op. 131
5. I - Adagio, ma non troppo e molto espressivo - 6:21
6. II - Allegro molto vivace - 3:04
7. III - Allegro moderato - 0:53
8. IV - Andante ma non troppo e molto cantabile - 14:33
9. V - Presto - 5:27
10. VI - Adagio quasi un poco andante - 2:00
11. VII - Allegro - 7:15
CD - Verdi - "Falstaff" (CD 2 / 2) - Taddei / Karajan / Wiener Phil.
Giuseppe VERDI - "Falstaff" - CD 2 / 2
Oznaka: Philips 412265-2
Kompozitor: Giuseppe Verdi
Sve opće podatke o kompletu možete naći ovdje.
CD tracks:
Drugi čin
Drugi dio (nastavak)
1. "Fra poco s'incomincia la commedia" - Alice -
"A noi! Tu la parte farai che ti spetta" - Alice, Meg, Quickly, Nannetta - 1:57
2. "Alfin t'ho colto, raggiante fior." - Falstaff, Alice - 3:54
3. "Quand'ero paggio del Duca di Norfolk" - Falstaff -
"Voi mi celiate" - Alice, Falstaff, Quickly - 1:07
4. "Mia signora!" - Quickly, Falstaff, Alice, Meg, Ford, Bardolfo, Pistola -
"Vien qua. Che chiasso!" - Nannetta, Fenton -
"Al ladro" - Dr. Cajus, Ford, Pistola, Bardolfo, Coro, Meg, Quickly, Falstaff, Fenton, Nannetta, Alice - 4:42
5. "C'è. C'è." - Ford, Dr. Cajus -
"Facciamo le viste d'attendere ai panni" - Quickly, Meg, Ford, Dr. Cajus, Bardolfo, Pistola, Falstaff, Fenton, Nannetta, Coro, Alice - 5:42
Treći čin
Prvi dio
6. "Ehi! Taverniere!" - Monologo "Mondo ladro." - Falstaff - 6:38
7. "Reverenza. La bella Alice ... " - Quickly, Falstaff, Alice, Ford, Nannetta, Meg, Dr. Cajus -
"Quando il rintocco della mezzanotte" - Alice, Nannetta, Meg, Alice, Ford - 6:22
8. "Sarrai la Fata Regina della Fate" - Alice, Nannetta, Meg, Fenton, Ford, Dr. Cajus, Quickly - 4:10
Drugi dio
9. "Dal labbro il canto estasiato vola" - Fenton, Nannetta -
"Nossignore! Tu indossa questa cappa." - Alice, Fenton, Nannetta, Quickly, Meg - 5:25
10. "Una, due, tre, quattro ..." - Falstaff -
"Odo un soave passo!" - Falstaff, Alice, Meg - 3:59
11. "Ninfe! Elfi! Silfi!" - "Sul fil d'un soffio etesio" - Nannetta, Coro delle fate - 6:42
12. "Alto là" - Bardolfo, Pistola, Falstaff, Quickly, Alice, Meg, Nannetta, Coro, Ford -
"Pizzica, pizzica" - Alice, Meg, Quickly, Falstaff, Coro, Dr. Cajus, Ford, Bardolfo, Pistola - 6:45
13. "Ogni sorta di gente dozzinale" - Falstaff, Alice, Meg, Quickly, Dr. Cajus, Ford, Bardolfo, Pistola, Fenton, Nannetta, Coro - 3:56
14. "Facciamo il paternado" - Ford, Falstaff, tutti -
"Tutto nel mondo è burla" - Falstaff, tutti - 3:34
Oznaka: Philips 412265-2
Kompozitor: Giuseppe Verdi
Sve opće podatke o kompletu možete naći ovdje.
CD tracks:
Drugi čin
Drugi dio (nastavak)
1. "Fra poco s'incomincia la commedia" - Alice -
"A noi! Tu la parte farai che ti spetta" - Alice, Meg, Quickly, Nannetta - 1:57
2. "Alfin t'ho colto, raggiante fior." - Falstaff, Alice - 3:54
3. "Quand'ero paggio del Duca di Norfolk" - Falstaff -
"Voi mi celiate" - Alice, Falstaff, Quickly - 1:07
4. "Mia signora!" - Quickly, Falstaff, Alice, Meg, Ford, Bardolfo, Pistola -
"Vien qua. Che chiasso!" - Nannetta, Fenton -
"Al ladro" - Dr. Cajus, Ford, Pistola, Bardolfo, Coro, Meg, Quickly, Falstaff, Fenton, Nannetta, Alice - 4:42
5. "C'è. C'è." - Ford, Dr. Cajus -
"Facciamo le viste d'attendere ai panni" - Quickly, Meg, Ford, Dr. Cajus, Bardolfo, Pistola, Falstaff, Fenton, Nannetta, Coro, Alice - 5:42
Treći čin
Prvi dio
6. "Ehi! Taverniere!" - Monologo "Mondo ladro." - Falstaff - 6:38
7. "Reverenza. La bella Alice ... " - Quickly, Falstaff, Alice, Ford, Nannetta, Meg, Dr. Cajus -
"Quando il rintocco della mezzanotte" - Alice, Nannetta, Meg, Alice, Ford - 6:22
8. "Sarrai la Fata Regina della Fate" - Alice, Nannetta, Meg, Fenton, Ford, Dr. Cajus, Quickly - 4:10
Drugi dio
9. "Dal labbro il canto estasiato vola" - Fenton, Nannetta -
"Nossignore! Tu indossa questa cappa." - Alice, Fenton, Nannetta, Quickly, Meg - 5:25
10. "Una, due, tre, quattro ..." - Falstaff -
"Odo un soave passo!" - Falstaff, Alice, Meg - 3:59
11. "Ninfe! Elfi! Silfi!" - "Sul fil d'un soffio etesio" - Nannetta, Coro delle fate - 6:42
12. "Alto là" - Bardolfo, Pistola, Falstaff, Quickly, Alice, Meg, Nannetta, Coro, Ford -
"Pizzica, pizzica" - Alice, Meg, Quickly, Falstaff, Coro, Dr. Cajus, Ford, Bardolfo, Pistola - 6:45
13. "Ogni sorta di gente dozzinale" - Falstaff, Alice, Meg, Quickly, Dr. Cajus, Ford, Bardolfo, Pistola, Fenton, Nannetta, Coro - 3:56
14. "Facciamo il paternado" - Ford, Falstaff, tutti -
"Tutto nel mondo è burla" - Falstaff, tutti - 3:34
CD - Verdi - "Falstaff" (CD 1 / 2) - Taddei / Karajan / Wiener Phil.
Giuseppe VERDI - "Falstaff" - CD 1 / 2
Oznaka: Philips 412264-2
Kompozitor: Giuseppe Verdi
Sve opće podatke o kompletu možete naći ovdje.
CD tracks:
Prvi čin
Prvi dio
1. "Falstaff! Olà!" - Dr. Cajus, Falstaff, Bardolfo, Pistola - 5:05
2. "6 polli: 6 scellini" - "So che se andiam, la notte" - Falstaff, Bardolfo, Pistolo - 2:51
3. "Ma è tempo d'assottigliar l'ingegno" - Falstaff, Bardolfo, Pistolo - 3:50
4. "Ehi! paggio!" - "L'Onore! Ladri!" - Falstaff - 4:38
Drugi dio
5. "Alice. Meg. Nannetta." - Meg, Alice, Quickly, Nannetta - 1:22
6. "Fulgida Alice! amor t'offro ..." - "Quell'otre! quel tino!" - Meg, Alice, Quickly, Nannetta -
"È un ribaldo, un furbo, un ladro" - Dr. Cajus, Bardolfo, Pistola, Fenton, Ford - 4:18
7. "In due parole: l'enorme Falstaff ..." - Pistola, Dr. Cajus, Ford, Bardolfo, Fenton, Nannetta, Alice, Meg, Quickly - 1:35
8. "Pst, pst, Nannetta" - "Labbra di foco!" - Fenton, Nannetta -
"Falstaff m'ha canzonata" - Alice, Meg, Nannetta, Quickly -
"Torno all'assalto" - Fenton, Nannetta - 7:01
9. "Del tuo barbaro diagnostico" - Dr. Cajus, Pistola, Ford, Bardolfo, Fenton, Alice, Meg, Nannetta, Quickly - 2:14
Drugi čin
Prvi dio
10. "Siam pentiti i contriti" - "Reverenza!" - Bardolfo, Pistola, Falstaff, Quickly - 6:36
11. "Alice è mia!" - "Va, vecchio John" - Falstaff, Bardolfo - 2:14
12. "Signore, v'assista il cielo!" - Ford, Falstaff, Bardolfo, Pistola - 2:57
13. "C'è a Windsor una dama" - "V'ascolto" - Ford, Falstaff - 7:36
14. "È sogno? o realtà ..." - Ford
"Eccomi qua. Son pronto." - Falstaff, Ford - 6:43
Drugi dio
15. "Presenteremo un bill" - "Giunta all'Albergo della Giarrettiera" - Alice, Quickly, Meg, Nannetta - 4:17
Oznaka: Philips 412264-2
Kompozitor: Giuseppe Verdi
Sve opće podatke o kompletu možete naći ovdje.
CD tracks:
Prvi čin
Prvi dio
1. "Falstaff! Olà!" - Dr. Cajus, Falstaff, Bardolfo, Pistola - 5:05
2. "6 polli: 6 scellini" - "So che se andiam, la notte" - Falstaff, Bardolfo, Pistolo - 2:51
3. "Ma è tempo d'assottigliar l'ingegno" - Falstaff, Bardolfo, Pistolo - 3:50
4. "Ehi! paggio!" - "L'Onore! Ladri!" - Falstaff - 4:38
Drugi dio
5. "Alice. Meg. Nannetta." - Meg, Alice, Quickly, Nannetta - 1:22
6. "Fulgida Alice! amor t'offro ..." - "Quell'otre! quel tino!" - Meg, Alice, Quickly, Nannetta -
"È un ribaldo, un furbo, un ladro" - Dr. Cajus, Bardolfo, Pistola, Fenton, Ford - 4:18
7. "In due parole: l'enorme Falstaff ..." - Pistola, Dr. Cajus, Ford, Bardolfo, Fenton, Nannetta, Alice, Meg, Quickly - 1:35
8. "Pst, pst, Nannetta" - "Labbra di foco!" - Fenton, Nannetta -
"Falstaff m'ha canzonata" - Alice, Meg, Nannetta, Quickly -
"Torno all'assalto" - Fenton, Nannetta - 7:01
9. "Del tuo barbaro diagnostico" - Dr. Cajus, Pistola, Ford, Bardolfo, Fenton, Alice, Meg, Nannetta, Quickly - 2:14
Drugi čin
Prvi dio
10. "Siam pentiti i contriti" - "Reverenza!" - Bardolfo, Pistola, Falstaff, Quickly - 6:36
11. "Alice è mia!" - "Va, vecchio John" - Falstaff, Bardolfo - 2:14
12. "Signore, v'assista il cielo!" - Ford, Falstaff, Bardolfo, Pistola - 2:57
13. "C'è a Windsor una dama" - "V'ascolto" - Ford, Falstaff - 7:36
14. "È sogno? o realtà ..." - Ford
"Eccomi qua. Son pronto." - Falstaff, Ford - 6:43
Drugi dio
15. "Presenteremo un bill" - "Giunta all'Albergo della Giarrettiera" - Alice, Quickly, Meg, Nannetta - 4:17
CD - Verdi - "Falstaff" - Taddei / Karajan / Wiener Phil.
Giuseppe VERDI - "Falstaff"
Oznaka: Philips 412263-2
Broj CD-a: 2 - CD 1, CD 2
Kompozitor: Giuseppe Verdi
Izvođači:
Giuseppe TADDEI - Sir John Falstaff
Rolando PANERAI - Ford
Francisco ARAIZA - Fenton
Piero de PALMA - dr. Cajus
Heinz ZEDNIK - Bardolfo, Falstaffov sluga
Federico DAVIÀ - Pistola, Falstaffov sluga
Raina KABAIVANSKA - Mrs. Alice Ford
Janet PERRY - Nannetta, kći od Alice
Trudeliese SCHMIDT - Mrs. Meg Page
Christa LUDWIG - Mrs. Quickly
Kor Bečke državne opere (Wiener Staatsoperchor) - vodi: Walter HAGEN-GROLL
Bečka filharmonija (Wiener Philharmoniker) - dirigent: Herbert von KARAJAN
Snimka: Beč, 05. / 1980.
Oznaka: Philips 412263-2
Broj CD-a: 2 - CD 1, CD 2
Kompozitor: Giuseppe Verdi
Izvođači:
Giuseppe TADDEI - Sir John Falstaff
Rolando PANERAI - Ford
Francisco ARAIZA - Fenton
Piero de PALMA - dr. Cajus
Heinz ZEDNIK - Bardolfo, Falstaffov sluga
Federico DAVIÀ - Pistola, Falstaffov sluga
Raina KABAIVANSKA - Mrs. Alice Ford
Janet PERRY - Nannetta, kći od Alice
Trudeliese SCHMIDT - Mrs. Meg Page
Christa LUDWIG - Mrs. Quickly
Kor Bečke državne opere (Wiener Staatsoperchor) - vodi: Walter HAGEN-GROLL
Bečka filharmonija (Wiener Philharmoniker) - dirigent: Herbert von KARAJAN
Snimka: Beč, 05. / 1980.
CD - Čajkovski - Kompletne pjesme, CD 3, Kazarnovskaja / Orfemova
Pjotr Iljič ČAJKOVSKI - Kompletne pjesme, CD 3
Oznaka: Naxos 8.554371
Broj CD-a: 1 - ukupno 5 u kompletnom ciklusu
Kompozitor: Pjotr Iljič Čajkovski
Izvođači: Ljuba KAZARNOVSKAJA - sopran / Ljuba ORFEMOVA - klavir
Snimke: Mala sala, Moskovski konzervatorij, Moskva, Rusija, 01. - 07. 08. 1999.
CD tracks:
1. I bolno, i sladko, op. 6, br. 3 (1869.) - 3:03
2. Moj genij, moj angel, moj drug, br. 1 (1850. - 1859.) - 1:53
3. Liš ti odin, op. 57, br. 6 (1884.) - 3:01
4. Ne sprašivaj, op. 57, br. 3 (1884.) - 3:04
5. Smert, op. 57, br. 5 (1884.) - 2:40
6. Net, tolko tot, kto znal, op. 6, br. 6 - 3:40
7. Otčego?, op. 6, br. 5 - 3:42
8. Pervoje svidanije, op. 63, br. 4 (1887.) - 1:48
9. Ni slova, o drug moj, op. 6, br. 2 - 3:57
10. Pimpinella, op. 38, br. 6 (1878.) - 4:22
11. Usni, pečalni drug, op. 47, br. 4 (1880.) - 4:22
12. Rastvoril ja okno, op. 63, br. 2 (1887.) - 2:01
13. Už gasli v komnata ogni, op. 63, br. 5 (1887.) - 2:47
14. Serenada, op. 63, br. 6 (1887.) - 4:04
15. Začem?, op. 28, br. 3 (1875.) - 3:11
16. Ja vam ne nravljus, op. 63, br. 6 (1887.) - 3:28
17. Ne ver, moj drug, op. 6, br. 1 (1869.) - 4:19
18. Strašnaja minuta, op. 28, br. 6 (1875.) - 3:56
19. Usni, op. 57, br. 4 (1884.) - 4:32
20. Ja snačala tebja ne ljubila, op. 63, br. 1 (1887.) - 2:11
21. Na nivi žjoltje, op. 57, br. 2 (1884.?) - 3:48
Oznaka: Naxos 8.554371
Broj CD-a: 1 - ukupno 5 u kompletnom ciklusu
Kompozitor: Pjotr Iljič Čajkovski
Izvođači: Ljuba KAZARNOVSKAJA - sopran / Ljuba ORFEMOVA - klavir
Snimke: Mala sala, Moskovski konzervatorij, Moskva, Rusija, 01. - 07. 08. 1999.
CD tracks:
1. I bolno, i sladko, op. 6, br. 3 (1869.) - 3:03
2. Moj genij, moj angel, moj drug, br. 1 (1850. - 1859.) - 1:53
3. Liš ti odin, op. 57, br. 6 (1884.) - 3:01
4. Ne sprašivaj, op. 57, br. 3 (1884.) - 3:04
5. Smert, op. 57, br. 5 (1884.) - 2:40
6. Net, tolko tot, kto znal, op. 6, br. 6 - 3:40
7. Otčego?, op. 6, br. 5 - 3:42
8. Pervoje svidanije, op. 63, br. 4 (1887.) - 1:48
9. Ni slova, o drug moj, op. 6, br. 2 - 3:57
10. Pimpinella, op. 38, br. 6 (1878.) - 4:22
11. Usni, pečalni drug, op. 47, br. 4 (1880.) - 4:22
12. Rastvoril ja okno, op. 63, br. 2 (1887.) - 2:01
13. Už gasli v komnata ogni, op. 63, br. 5 (1887.) - 2:47
14. Serenada, op. 63, br. 6 (1887.) - 4:04
15. Začem?, op. 28, br. 3 (1875.) - 3:11
16. Ja vam ne nravljus, op. 63, br. 6 (1887.) - 3:28
17. Ne ver, moj drug, op. 6, br. 1 (1869.) - 4:19
18. Strašnaja minuta, op. 28, br. 6 (1875.) - 3:56
19. Usni, op. 57, br. 4 (1884.) - 4:32
20. Ja snačala tebja ne ljubila, op. 63, br. 1 (1887.) - 2:11
21. Na nivi žjoltje, op. 57, br. 2 (1884.?) - 3:48
CD - Beethoven - Klavirske sonate 11 / 11 - Arrau
Ludwig van BEETHOVEN - Klavirske sonate 11 / 11
Oznaka: Philips 432320-2
Broj CD-a: 1 (ukupno 11 u kompletu)
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
Izvođač: Claudio ARRAU
Snimke: Njemačka 11. / 1968.
CD tracks:
15 varijacija i fuga, Es-dur, op. 35, "Eroica-Variationen"
1. I - Introduzione con Basso del Tema (Allegretto vivace) - 3:37
2. II - Variazioni I - XV - 17:26
3. III - Finale alla Fuga (Allegro con brio - Andante con moto) - 5:08
4. 32 varijacije na originalnu temu, c-mol, WoO 80 - 12:14
5. 6 varijacija, F-dur, op. 34 - 15:06
Oznaka: Philips 432320-2
Broj CD-a: 1 (ukupno 11 u kompletu)
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
Izvođač: Claudio ARRAU
Snimke: Njemačka 11. / 1968.
CD tracks:
15 varijacija i fuga, Es-dur, op. 35, "Eroica-Variationen"
1. I - Introduzione con Basso del Tema (Allegretto vivace) - 3:37
2. II - Variazioni I - XV - 17:26
3. III - Finale alla Fuga (Allegro con brio - Andante con moto) - 5:08
4. 32 varijacije na originalnu temu, c-mol, WoO 80 - 12:14
5. 6 varijacija, F-dur, op. 34 - 15:06
CD - Beethoven - Klavirske sonate 10 / 11 - Arrau
Ludwig van BEETHOVEN - Klavirske sonate 10 / 11
Oznaka: Philips 432319-2
Broj CD-a: 1 (ukupno 11 u kompletu)
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
Izvođač: Claudio ARRAU
Snimke: 10. / 1965. (br. 31, 32), 11. / 1965. (br. 30)
CD tracks:
30. sonata, E-dur, op. 109
1. I - Vivace, ma non troppo - Adagio espressivo - Tempo I - II - Prestissimo - 6:31
2. III - Gesangvoll, mit innigster Empfindung (Andante molto cantabile ed espressivo) - 16:22
31. sonata, As-dur, op. 110
3. I - Moderato cantabile molto espressivo - 6:56
4. II - Allegro molto - 2:22
5. III - Adagio ma non troppo - 3:56
6. IV - Fuga (Allegro ma non troppo) - 7:09
32. sonata, c-mol, op. 111
7. I - Maestoso - Allegro con brio ed appassionato - 9:12
8. II - Arietta (Adagio molto semplice e cantabile) - 19:37
Oznaka: Philips 432319-2
Broj CD-a: 1 (ukupno 11 u kompletu)
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
Izvođač: Claudio ARRAU
Snimke: 10. / 1965. (br. 31, 32), 11. / 1965. (br. 30)
CD tracks:
30. sonata, E-dur, op. 109
1. I - Vivace, ma non troppo - Adagio espressivo - Tempo I - II - Prestissimo - 6:31
2. III - Gesangvoll, mit innigster Empfindung (Andante molto cantabile ed espressivo) - 16:22
31. sonata, As-dur, op. 110
3. I - Moderato cantabile molto espressivo - 6:56
4. II - Allegro molto - 2:22
5. III - Adagio ma non troppo - 3:56
6. IV - Fuga (Allegro ma non troppo) - 7:09
32. sonata, c-mol, op. 111
7. I - Maestoso - Allegro con brio ed appassionato - 9:12
8. II - Arietta (Adagio molto semplice e cantabile) - 19:37
CD - Beethoven - Klavirske sonate 9 / 11 - Arrau
Ludwig van BEETHOVEN - Klavirske sonate 9 / 11
Oznaka: Philips 432318-2
Broj CD-a: 1 (ukupno 11 u kompletu)
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
Izvođač: Claudio ARRAU
Snimke: 09. / 1963. (br. 29), 11. / 1965. (br. 28)
CD tracks:
28. sonata, A-dur, op. 101
1. I - Etwas lebhaft und mit der innigsten Empfindung (Allegretto ma non troppo) - 4:46
2. II - Lebhaft, marschmäßig (Vivace alla Marcia) - 6:04
3. III - Langsam und sehnsuchtsvoll (Adagio ma non troppo, con affetto) - 3:54
4. IV - Geschwind, doch nicht zu sehr und mit Entschlossenheit (Allegro) - 7:45
29. sonata, B-dur, op. 106, "Hammerklavier"
5. I - Allegro - 10:46
6. II - Scherzo (Assai vivace - Presto - Prestissimo - Tempo I) - 2:28
7. III - Adagio sostenuto. Appassionato e con molto sentimento - 20:25
8. IV - Largo - Allegro risoluto - 11:40
Oznaka: Philips 432318-2
Broj CD-a: 1 (ukupno 11 u kompletu)
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
Izvođač: Claudio ARRAU
Snimke: 09. / 1963. (br. 29), 11. / 1965. (br. 28)
CD tracks:
28. sonata, A-dur, op. 101
1. I - Etwas lebhaft und mit der innigsten Empfindung (Allegretto ma non troppo) - 4:46
2. II - Lebhaft, marschmäßig (Vivace alla Marcia) - 6:04
3. III - Langsam und sehnsuchtsvoll (Adagio ma non troppo, con affetto) - 3:54
4. IV - Geschwind, doch nicht zu sehr und mit Entschlossenheit (Allegro) - 7:45
29. sonata, B-dur, op. 106, "Hammerklavier"
5. I - Allegro - 10:46
6. II - Scherzo (Assai vivace - Presto - Prestissimo - Tempo I) - 2:28
7. III - Adagio sostenuto. Appassionato e con molto sentimento - 20:25
8. IV - Largo - Allegro risoluto - 11:40
CD - Beethoven - Klavirske sonate 8 / 11 - Arrau
Ludwig van BEETHOVEN - Klavirske sonate 8 / 11
Oznaka: Philips 432317-2
Broj CD-a: 1 (ukupno 11 u kompletu)
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
Izvođač: Claudio ARRAU
Snimke: Nizozemska 09. / 1965. (br. 23), 11. / 1965. (br. 24), 04. / 1966. (br. 26, 27)
CD tracks:
23. sonata, f-mol, op. 57, "Appassionata"
1. I - Allegro assai - 11:13
2. II - Andante con moto - 7:18
3. III - Allegro ma non troppo - 8:14
24. sonata, Fis-dur, op. 78, "Für Therese"
4. I - Adagio cantabile - Allegro ma non troppo - 7:29
5. II - Allegro vivace - 2:55
26. sonata, Es-dur, op. 81a, "Les Adieux"
6. I - Das Lebewohl (Adagio - Allegro) - 6:58
7. II - Abwesenheit (Andante espressivo) - 3:47
8. III - Das Wiedersehn (Vivacissimamente) - 6:17
27. sonata, e-mol, op. 90
9. I - Mit Lebhaftigkeit und durchaus mit Empfindung und Ausdruck - 5:10
10. II - Nicht zu geschwind und sehr singbar vorgetragen - 7:53
Oznaka: Philips 432317-2
Broj CD-a: 1 (ukupno 11 u kompletu)
Kompozitor: Ludwig van Beethoven
Izvođač: Claudio ARRAU
Snimke: Nizozemska 09. / 1965. (br. 23), 11. / 1965. (br. 24), 04. / 1966. (br. 26, 27)
CD tracks:
23. sonata, f-mol, op. 57, "Appassionata"
1. I - Allegro assai - 11:13
2. II - Andante con moto - 7:18
3. III - Allegro ma non troppo - 8:14
24. sonata, Fis-dur, op. 78, "Für Therese"
4. I - Adagio cantabile - Allegro ma non troppo - 7:29
5. II - Allegro vivace - 2:55
26. sonata, Es-dur, op. 81a, "Les Adieux"
6. I - Das Lebewohl (Adagio - Allegro) - 6:58
7. II - Abwesenheit (Andante espressivo) - 3:47
8. III - Das Wiedersehn (Vivacissimamente) - 6:17
27. sonata, e-mol, op. 90
9. I - Mit Lebhaftigkeit und durchaus mit Empfindung und Ausdruck - 5:10
10. II - Nicht zu geschwind und sehr singbar vorgetragen - 7:53
srijeda, 12. prosinca 2012.
SIMENON, Georges - "Maigret i usamljeni čovjek" ( 1 / 36 )
Top-lista
Originalni naslov ovoga romana glasi "Maigret et l'homme tout seul". Riječ je o 73. romanu iz serije o komesaru Maigretu (od ukupno 75), a objavljen je 1971. godine.
Na početku romana, kao što je to gotovo uvijek slučaj u Maigret-krimićima, dobijamo neke osnovne odrednice - ovaj se roman dešava u ljeto (august), Pariz je pun turista i sparine, a većina Maigretovih kolega na godišnjem odmoru. Ovoga puta, za razliku od većine romana, doznajemo čak i godinu radnje - 1965. Maigret je na poslu, ali se najveći dio vremena dosađuje, pošto osim džeparenja nema nikakvih zločina. U takvim okolnostima mu poziv komesara Ascana iz 1. arrondissementa dolazi kao naručen - u blizini hala pariške tržnice, u jednoj od slijepih ulica, dogodilo se je ubistvo. Maigret vodi sa sobom inspektora Torrencea i odlazi u komesarijat 1. arrondissementa. Odande ih komesar Ascan vodi do mjesta zločina, jednu slijepu ulicu u blizini tržnice, poprilično oronuli dio grada. Kuća u kojoj se dogodilo ubistvo je potpuno oronula - prozorska stakla su porazbijana, čak je i stolarija uništena, a unutrašnjost kuće se urušava. Na samom mjestu zločina, drugom katu te kuće, sreću dječaka Jeana Nicoliera, koji je našao tijelo. Bilo mu je dosadno, pošto su svi njegovi drugovi na moru, pa se je bacio u obilazak napuštenih kuća, i tako našao tijelo. Maigret odlazi pogledati tijelo - riječ je o klošaru, koji se je nalazio na krevetu u sobi punoj nakupljenih stvari. Upucan je u prsa, a iako je obučen kao klošar, kosa i ruke su mu njegovani.
Koliko god je "opus Maigret" po svome obimu impozantan, kvalitet i originalnost mu nisu jača strana - nakon nekoliko pročitanih romana čitatelj naprosto vapi za nečim drugačijim, originalnim, što bi ispalo iz kalupa i formule po kojoj je Simenon pisao ove romane, ali uzalud ... Ipak, solidno štivo. Ocjena - 6.3.
Slijedeći dio
Originalni naslov ovoga romana glasi "Maigret et l'homme tout seul". Riječ je o 73. romanu iz serije o komesaru Maigretu (od ukupno 75), a objavljen je 1971. godine.
Na početku romana, kao što je to gotovo uvijek slučaj u Maigret-krimićima, dobijamo neke osnovne odrednice - ovaj se roman dešava u ljeto (august), Pariz je pun turista i sparine, a većina Maigretovih kolega na godišnjem odmoru. Ovoga puta, za razliku od većine romana, doznajemo čak i godinu radnje - 1965. Maigret je na poslu, ali se najveći dio vremena dosađuje, pošto osim džeparenja nema nikakvih zločina. U takvim okolnostima mu poziv komesara Ascana iz 1. arrondissementa dolazi kao naručen - u blizini hala pariške tržnice, u jednoj od slijepih ulica, dogodilo se je ubistvo. Maigret vodi sa sobom inspektora Torrencea i odlazi u komesarijat 1. arrondissementa. Odande ih komesar Ascan vodi do mjesta zločina, jednu slijepu ulicu u blizini tržnice, poprilično oronuli dio grada. Kuća u kojoj se dogodilo ubistvo je potpuno oronula - prozorska stakla su porazbijana, čak je i stolarija uništena, a unutrašnjost kuće se urušava. Na samom mjestu zločina, drugom katu te kuće, sreću dječaka Jeana Nicoliera, koji je našao tijelo. Bilo mu je dosadno, pošto su svi njegovi drugovi na moru, pa se je bacio u obilazak napuštenih kuća, i tako našao tijelo. Maigret odlazi pogledati tijelo - riječ je o klošaru, koji se je nalazio na krevetu u sobi punoj nakupljenih stvari. Upucan je u prsa, a iako je obučen kao klošar, kosa i ruke su mu njegovani.
Koliko god je "opus Maigret" po svome obimu impozantan, kvalitet i originalnost mu nisu jača strana - nakon nekoliko pročitanih romana čitatelj naprosto vapi za nečim drugačijim, originalnim, što bi ispalo iz kalupa i formule po kojoj je Simenon pisao ove romane, ali uzalud ... Ipak, solidno štivo. Ocjena - 6.3.
Slijedeći dio
CHANDLER, Raymond - "Zbogom, ljepotice" ( 1 / 51 )
Top-lista
Ovo je drugi roman Raymonda Chandlera iz 1940. godine, a originalni naslov romana je "Farewell, My Lovely". Ekraniziran je nekoliko puta, a vjerojatno najpoznatija ekranizacija je ona iz 1975. godine s Robertom Mitchumom u ulozi Philipa Marlowea. Čitam ga u srpskom prevodu.
Roman je pisan u prvom licu, iz perspektive glavnog junaka svih Chandlerovih romana, privatnog detektiva Philipa Malowea. Na početku romana, u prvom poglavlju, pratimo Marlowea u potrazi za nestalom osobom, jedan posao koji ne uspjeva obaviti. Na ulici sreće jednog ogromnog tipa izuzetno upadljivog izgleda, koji je opisan do u najsitnije detalje, uz gomilu za Chandlera uobičajenih pretjerivanja (iliti hiperbola). Čovjek je stajao pred jednim lokalom i osmatrao, dok su ga crnci iz četvrti posmatrali. Nakon nekog vremena on odlučuje ući u lokal i krči si ondje put - crnca, koji mu se je na ulazu prepriječio, izbacuje naglavačke na ulicu. Marlowe je znatiželjan i ulazi i sam u kuću, a iza vrata ga grabi tip (lokal se nalazi na katu). Doznajemo da je tip u potrazi za svojom bivšom djevojkom Velmom, koja je prije osam godina radila u tome lokalu. Grmalj odlučuje ući u lokal i raspitati se. Drugo poglavlje počinje ulaskom grmalja i Marlowea u lokal. Čim su ušli u lokal, prema njima kreće izbacivač. Objašnjava grmalju da je lokal samo za crnce, ali ovaj to uopće ne čuje, već tera po svome i dalje se raspituje za Velmu.
Početak ovog romana ne spada među bolje stranice Chandlerove proze. Situacija mi se čini previše iskonstruirana, a i kod hiperbola mi nedostaje osjećaj za mjeru i uvjerljivost. Ocjena - 6.7.
Slijedeći dio ...
Ovo je drugi roman Raymonda Chandlera iz 1940. godine, a originalni naslov romana je "Farewell, My Lovely". Ekraniziran je nekoliko puta, a vjerojatno najpoznatija ekranizacija je ona iz 1975. godine s Robertom Mitchumom u ulozi Philipa Marlowea. Čitam ga u srpskom prevodu.
Roman je pisan u prvom licu, iz perspektive glavnog junaka svih Chandlerovih romana, privatnog detektiva Philipa Malowea. Na početku romana, u prvom poglavlju, pratimo Marlowea u potrazi za nestalom osobom, jedan posao koji ne uspjeva obaviti. Na ulici sreće jednog ogromnog tipa izuzetno upadljivog izgleda, koji je opisan do u najsitnije detalje, uz gomilu za Chandlera uobičajenih pretjerivanja (iliti hiperbola). Čovjek je stajao pred jednim lokalom i osmatrao, dok su ga crnci iz četvrti posmatrali. Nakon nekog vremena on odlučuje ući u lokal i krči si ondje put - crnca, koji mu se je na ulazu prepriječio, izbacuje naglavačke na ulicu. Marlowe je znatiželjan i ulazi i sam u kuću, a iza vrata ga grabi tip (lokal se nalazi na katu). Doznajemo da je tip u potrazi za svojom bivšom djevojkom Velmom, koja je prije osam godina radila u tome lokalu. Grmalj odlučuje ući u lokal i raspitati se. Drugo poglavlje počinje ulaskom grmalja i Marlowea u lokal. Čim su ušli u lokal, prema njima kreće izbacivač. Objašnjava grmalju da je lokal samo za crnce, ali ovaj to uopće ne čuje, već tera po svome i dalje se raspituje za Velmu.
Početak ovog romana ne spada među bolje stranice Chandlerove proze. Situacija mi se čini previše iskonstruirana, a i kod hiperbola mi nedostaje osjećaj za mjeru i uvjerljivost. Ocjena - 6.7.
Slijedeći dio ...
LEM, Stanislav - "Solaris" ( 1 / 46 )
Top-lista
Roman "Solaris" poljskog pisca Stanislava Lema iz 1961. godine je jedan od klasika SF-žanra. Roman je nekoliko puta ekraniziran, a najpoznatija je verzija u režiji Andreja Tarkovskog iz 1972. godine. Roman čitam u hrvatskom prevodu.
Na početku prvog poglavlja (naslov "Pridošlica") pratimo glavnog junaka (iz obraćanja u razgovoru doznajemo da mu je ime Kelvin) kako iz svemirskog broda prelazi u kapsulu koja ga treba prevesti do svemirske stanice "Solaris". Po načinu na koji je ovaj manevar izveden, zaključujemo da se radi o rutinskom putu (a i da se radnja događa u nekoj dalekoj budućnosti) - putnik je u kapsuli potpuno nepomičan, obavijen zračnim jastukom, nema velikog potiska pri polasku, već samo lagano škripanje i podrhtavanje. Prije no što se je stvarno snašao, naš putnik je već u atmosferi svoje odredišne planete i pada prema njenoj površini. On poziva stanicu, ali njegov poziv ostaje bez odgovora. Nakon nekog vremena dobija odgovor od sistema (glas je mehanički, ne ljudski) da je sve pod kontrolom i počinje odbrojavanje do slijetanja na stanicu. Kelvinu je čudno da mu se nije javio ljudski glas, ali mu je pažnja zaokupljena slijetanjem. Ugledao je stanicu, koja lebdi iznad planeta. Prizemljenje se uspješno završava, putnik izlazi iz kapsule, ali na mjestu gdje je sletio nema nikoga ...
Radnja romana je zasada prilično jednostavna i pravolinijska. Najvećim dijelom se vrti oko tehničkih detalja i relativno je suhoparna. Jedini eventualni zanimljivi moment za sada je otuđenost (mašine upravljaju letom, nitko ne dočekuje pridošlicu). Ocjena - 7.2.
Slijedeći nastavak ...
Roman "Solaris" poljskog pisca Stanislava Lema iz 1961. godine je jedan od klasika SF-žanra. Roman je nekoliko puta ekraniziran, a najpoznatija je verzija u režiji Andreja Tarkovskog iz 1972. godine. Roman čitam u hrvatskom prevodu.
Na početku prvog poglavlja (naslov "Pridošlica") pratimo glavnog junaka (iz obraćanja u razgovoru doznajemo da mu je ime Kelvin) kako iz svemirskog broda prelazi u kapsulu koja ga treba prevesti do svemirske stanice "Solaris". Po načinu na koji je ovaj manevar izveden, zaključujemo da se radi o rutinskom putu (a i da se radnja događa u nekoj dalekoj budućnosti) - putnik je u kapsuli potpuno nepomičan, obavijen zračnim jastukom, nema velikog potiska pri polasku, već samo lagano škripanje i podrhtavanje. Prije no što se je stvarno snašao, naš putnik je već u atmosferi svoje odredišne planete i pada prema njenoj površini. On poziva stanicu, ali njegov poziv ostaje bez odgovora. Nakon nekog vremena dobija odgovor od sistema (glas je mehanički, ne ljudski) da je sve pod kontrolom i počinje odbrojavanje do slijetanja na stanicu. Kelvinu je čudno da mu se nije javio ljudski glas, ali mu je pažnja zaokupljena slijetanjem. Ugledao je stanicu, koja lebdi iznad planeta. Prizemljenje se uspješno završava, putnik izlazi iz kapsule, ali na mjestu gdje je sletio nema nikoga ...
Radnja romana je zasada prilično jednostavna i pravolinijska. Najvećim dijelom se vrti oko tehničkih detalja i relativno je suhoparna. Jedini eventualni zanimljivi moment za sada je otuđenost (mašine upravljaju letom, nitko ne dočekuje pridošlicu). Ocjena - 7.2.
Slijedeći nastavak ...
utorak, 11. prosinca 2012.
Led Zeppelin - "Led Zeppelin 2" (1969.)
Aktuelna top-lista
1. "Whole Lotta Love" - 5:34 - jedna od njihovih najboljih stvari uopće - sjajni riffovi na početku, pjevanje nije pretjerano u prvom planu, ali sjajno odrađeno, ritam-sekcija funkcionira besprijekorno, sjajno smiksani srednji psihodelični dio sa stereo-efektima i šumovima, ganijalno - 9.5
2. "What Is and What Should Never Be" - 4:47 - na početku potpuni kontrast prethodnoj stvari, lagani ritam s blago izobličenim vokalom; povremeno ubrzanje ritma, lijepi balans i prelazi - 8.0
3. "The Lemon Song" - 6:20 - fina blues-stvar a la Zeppelin, ali pomalo raštimana, u njoj band definitivno nije fino uštimani stroj; stihovi imaju, rečeno današnjim riječnikom, "popriličnu seksualnu konotaciju", a i međusobno dopunjavanje vokala i solo-gitare u srednjem dijelu je na tom tragu - 7.0
4. "Thank You" - 4:47 - sjajna lagana stvar, jedna od njihovih najboljih uopće; stihovi su slatkasti, ali bože moj, "nobody is perfect" - 8.5
5. "Heartbreaker" - 4:15 - jedna žešća stvar, fine nijanse u melodiji, prelazi između pojedinih djelova nisu optimalni, solo na gitari u sredini pjesme mi nekako ne spada tamo - 7.0
6. "Living Loving Maid (She's Just a Woman)" - 2:40 - glas nosi pjesmu od početka, ritam-sekcija zrači nevjerojatnu snagu - 7.5
7. "Ramble On" - 4:35 - sjajna igra ritmom, na početku je ritam lagan, ali poput bujice koja će se svakog časa provaliti; solo-gitara me na nekim mjestima podsjeća na Allman Bros. - 8.0
8. "Moby Dick" - 4:25 - instrumental, s dugom solažom na bubnjevima; uz sve dužno poštovanje jednom od najboljih bubnjara u rock-povjesti, stvar je na ovom albumu u najboljem slučaju negdje u sredini - 7.5
9. "Bring It On Home" - 4:19 - lagani blues na početku, nešto kao originalna verzija Sonny Boy Williamsona, kasnije prelazi u hard-rock tipičan za band - 7.0
Ocjena albuma - 7.78.
1. "Whole Lotta Love" - 5:34 - jedna od njihovih najboljih stvari uopće - sjajni riffovi na početku, pjevanje nije pretjerano u prvom planu, ali sjajno odrađeno, ritam-sekcija funkcionira besprijekorno, sjajno smiksani srednji psihodelični dio sa stereo-efektima i šumovima, ganijalno - 9.5
2. "What Is and What Should Never Be" - 4:47 - na početku potpuni kontrast prethodnoj stvari, lagani ritam s blago izobličenim vokalom; povremeno ubrzanje ritma, lijepi balans i prelazi - 8.0
3. "The Lemon Song" - 6:20 - fina blues-stvar a la Zeppelin, ali pomalo raštimana, u njoj band definitivno nije fino uštimani stroj; stihovi imaju, rečeno današnjim riječnikom, "popriličnu seksualnu konotaciju", a i međusobno dopunjavanje vokala i solo-gitare u srednjem dijelu je na tom tragu - 7.0
4. "Thank You" - 4:47 - sjajna lagana stvar, jedna od njihovih najboljih uopće; stihovi su slatkasti, ali bože moj, "nobody is perfect" - 8.5
5. "Heartbreaker" - 4:15 - jedna žešća stvar, fine nijanse u melodiji, prelazi između pojedinih djelova nisu optimalni, solo na gitari u sredini pjesme mi nekako ne spada tamo - 7.0
6. "Living Loving Maid (She's Just a Woman)" - 2:40 - glas nosi pjesmu od početka, ritam-sekcija zrači nevjerojatnu snagu - 7.5
7. "Ramble On" - 4:35 - sjajna igra ritmom, na početku je ritam lagan, ali poput bujice koja će se svakog časa provaliti; solo-gitara me na nekim mjestima podsjeća na Allman Bros. - 8.0
8. "Moby Dick" - 4:25 - instrumental, s dugom solažom na bubnjevima; uz sve dužno poštovanje jednom od najboljih bubnjara u rock-povjesti, stvar je na ovom albumu u najboljem slučaju negdje u sredini - 7.5
9. "Bring It On Home" - 4:19 - lagani blues na početku, nešto kao originalna verzija Sonny Boy Williamsona, kasnije prelazi u hard-rock tipičan za band - 7.0
Ocjena albuma - 7.78.
nedjelja, 9. prosinca 2012.
ALBAHARI, David - "Brat" ( 1 / 22 )
Top-lista
Roman je pisan "u komadu", podjeljen je samo u dva podjednako velika dijela, nije podjeljen na odlomke i zbog toga je, iskreno rečeno, poprilično naporan za čitanje.
Na početku romana upoznajemo glavnog lika romana, Filipa, kome je poštar donio preporučeno pismo. Filip je potpuno uvjeren da se radi o greški i želi poštaru vratiti pismo, ali ovaj, nakon što je dobio Filipov potpis za prijem i uzalud čekao na napojnicu, odlazi i ostavlja Filipa samog s pismom. Filipa je strah od pisma, jer ne zna šta je u njemu. Tupo sjedi u svom stanu i promatra pismo, nakon toga ga opipava, ne bi li tako doznao što stoji u njemu. Nakon nekog vremena prevrće pismo, vidi da je njegovo ime i adresa na njemu, ali ne stoji ime pošiljaoca, pa prebacuje sebi što je uzeo pismo, a da ga nije s poštarom pregledao. Od nervoze počinje šetati po stanu, što kod njega u stanu nije nimalo lako, jer je stan prenatrpan namještajem, pa se planirano terapijsko šetanje pretvara u trku s preponama i iscrpljuje Filipa. Na kraju ipak otvara pismo ...
Situacija s kojom nas pisac suočava poprilično je banalna, ne dešava se u njoj gotovo ništa, ali je na neki svoj posebni način izuzetno vickasta. Sjajni su neočekivani obrati i digresije u glavi glavnog junaka i uvijek novi tokovi kojima pliva njegova psiha. Ocjena - 7.8.
Slijedeći, 2. dio
Roman je pisan "u komadu", podjeljen je samo u dva podjednako velika dijela, nije podjeljen na odlomke i zbog toga je, iskreno rečeno, poprilično naporan za čitanje.
Na početku romana upoznajemo glavnog lika romana, Filipa, kome je poštar donio preporučeno pismo. Filip je potpuno uvjeren da se radi o greški i želi poštaru vratiti pismo, ali ovaj, nakon što je dobio Filipov potpis za prijem i uzalud čekao na napojnicu, odlazi i ostavlja Filipa samog s pismom. Filipa je strah od pisma, jer ne zna šta je u njemu. Tupo sjedi u svom stanu i promatra pismo, nakon toga ga opipava, ne bi li tako doznao što stoji u njemu. Nakon nekog vremena prevrće pismo, vidi da je njegovo ime i adresa na njemu, ali ne stoji ime pošiljaoca, pa prebacuje sebi što je uzeo pismo, a da ga nije s poštarom pregledao. Od nervoze počinje šetati po stanu, što kod njega u stanu nije nimalo lako, jer je stan prenatrpan namještajem, pa se planirano terapijsko šetanje pretvara u trku s preponama i iscrpljuje Filipa. Na kraju ipak otvara pismo ...
Situacija s kojom nas pisac suočava poprilično je banalna, ne dešava se u njoj gotovo ništa, ali je na neki svoj posebni način izuzetno vickasta. Sjajni su neočekivani obrati i digresije u glavi glavnog junaka i uvijek novi tokovi kojima pliva njegova psiha. Ocjena - 7.8.
Slijedeći, 2. dio
Električni orgazam - "Električni orgazam" (1981.)
Prvi album beogradskog new-wave banda:
1. "Električni orgazam" - 4:31 - jako dobar početak, jedna od najboljih stvari na albumu; atmosfera je genijalno mračna, kao i igranje s elektronikom - 8.5
2. "Konobar" - 2:07 - na početku zvuči bez veze, kasnije prelazi u sasvim solidnu punk-pjesmu - 7.5
3. "Krokodili dolaze" - 3:33 - sjajna stvar, tematski i muzički jedna od njihovih esencijalnih stvari - 9.0
4. "Voda u moru" - 1:39 - ovo vuče na dadaizam, nivo drastično pada - 5.5
5. "Infekcija" - 3:34 - složen zvuk, fino izbalansiran, dosta dobra stvar - 7.5
6. "Vi" - 2:30 - i ovdje je dadaistička nota u stihovima očita, ali sasvim solidno - 7.0
7. "Fleke" - 2:25 - vuče lagano na reggae, ali su riječi koma, a i promjene ritma mi zvuče drastično, pa cijela pjesma zvuči skrpano - 6.5
8. "I've Got a Feeling" - 2:25 - r'n'r klasik, meni jedna od slabijih stvari, između ostalog i zbog drvenog engleskog - 6.0
9. "Pojmove ne vezujem" - 2:40 - spoj punk-refrena i novovalnog zvuka, sasvim dobra stvar, prevenstveno zbog klaustrofobične atmosfere i mračnih klavijatura - 8.0
10. "Umetnost" - 1:46 - spoj punka i new-wave-a mi ovdje ne funcionira baš dobro - 6.0
11. "Nebo" - 4:35 - genijalna stvar, jedna od najboljih stvari YU-rocka uopće - 10.0
Ocjena albuma - 7.41.
1. "Električni orgazam" - 4:31 - jako dobar početak, jedna od najboljih stvari na albumu; atmosfera je genijalno mračna, kao i igranje s elektronikom - 8.5
2. "Konobar" - 2:07 - na početku zvuči bez veze, kasnije prelazi u sasvim solidnu punk-pjesmu - 7.5
3. "Krokodili dolaze" - 3:33 - sjajna stvar, tematski i muzički jedna od njihovih esencijalnih stvari - 9.0
4. "Voda u moru" - 1:39 - ovo vuče na dadaizam, nivo drastično pada - 5.5
5. "Infekcija" - 3:34 - složen zvuk, fino izbalansiran, dosta dobra stvar - 7.5
6. "Vi" - 2:30 - i ovdje je dadaistička nota u stihovima očita, ali sasvim solidno - 7.0
7. "Fleke" - 2:25 - vuče lagano na reggae, ali su riječi koma, a i promjene ritma mi zvuče drastično, pa cijela pjesma zvuči skrpano - 6.5
8. "I've Got a Feeling" - 2:25 - r'n'r klasik, meni jedna od slabijih stvari, između ostalog i zbog drvenog engleskog - 6.0
9. "Pojmove ne vezujem" - 2:40 - spoj punk-refrena i novovalnog zvuka, sasvim dobra stvar, prevenstveno zbog klaustrofobične atmosfere i mračnih klavijatura - 8.0
10. "Umetnost" - 1:46 - spoj punka i new-wave-a mi ovdje ne funcionira baš dobro - 6.0
11. "Nebo" - 4:35 - genijalna stvar, jedna od najboljih stvari YU-rocka uopće - 10.0
Ocjena albuma - 7.41.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)