Top-lista
Prethodni dio
Osim toga, ni njeno oduševljenje Archimboldijem nije toliko kao kod ostale trojice, i ponajviše zahvaljujući upornosti njezinog njemačkog momka, koji joj šalje Archimboldijeve knjige, ona počinje voljeti pisčeva djela.
Nakon ovog pojedinačnog upoznavanja svih četvero junaka, u slijedećem dijelu pratimo kroniku njihovog međusobnog upoznavanja i ponovnog susretanja na raznoraznim literarnim kongresima po Njemačkoj i drugdje. U razdoblju od 1990. do 1993. godine se Pelletier, Morini i Espinoza upoznaju i sklapaju profesionalno savezništvo, a i privatno se sprijateljuju. U jednom broju jednog berlinskog literarnog časopisa, potpuno posvećenom Archimboldiju, uz njihove članke i članke jedne grupe njihovih njemačkih rivala, nalazi se i članak Liz Norton, koji je po svojim stavovima blizak njima.
Ovaj dio se pomalo gubi u nekim banalnim detaljima. Ocjena - 7.7.
Prikazani su postovi s oznakom Detaljni dnevnik čitanja. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Detaljni dnevnik čitanja. Prikaži sve postove
nedjelja, 8. rujna 2013.
BOLAÑO, Roberto - "2666" (2)
Top-lista
Prethodni dio
Morini, zbog toga, osim samoga prevoda, šalje u vatru i nekoliko popratnih članakao Archimboldiju, koji naknadno od pisca stvaraju miljenika talijanske čitalačke publike, a Moriniju do 1991. gidne donose mjesto profesora njemačke literature u Torinu. Moriniju je u to vrijeme dijagnosticirana multipla skleroza, koja ga je zauvjek vezala za invalidska kolica.
Manuel Espinoza je Španjolac i treći u ovom ekskluzivnom krugu vatrenih archimboldijanaca. Espinozine muke na putu nalaženja svoga poslanja bile su daleko veće negoli kod prve dvojice junaka. Njemački nije govorio niti studirao njemačku književnost, a nije ga zanimalo ni prevođenje, već je sanjao o tome da postane pisac. Neko vrijeme se je kretao u krugovima obožavatelja Ernsta Jüngera, ali s njima raskida kad mu ovi, zbog toga što ne govori njemački, ne dozvoljavaju da bude u piščevoj pratnji tokom njegove posjete Madridu. Espinoza dolazi do spoznaje da nikad neće postati veliki pisac i posvećuje se studijima, a 1990. promovira s radom o Archimboldiju.
Četvrta, i posljednja, članica ovog ekskluzivnog kruga je Liz Norton, koja se u jednom pogledu razlikuje od ostale trojice - njoj nedostaje željezna volja da svoje planove sprovede u djelo.
I dalje izuzetno zabavan tekst, naročito dio o Manuelu Espinozi, koji pomalo podsjeća na "Divlje detektive". Ocjena - 7.9.
Nastavak
Prethodni dio
Morini, zbog toga, osim samoga prevoda, šalje u vatru i nekoliko popratnih članakao Archimboldiju, koji naknadno od pisca stvaraju miljenika talijanske čitalačke publike, a Moriniju do 1991. gidne donose mjesto profesora njemačke literature u Torinu. Moriniju je u to vrijeme dijagnosticirana multipla skleroza, koja ga je zauvjek vezala za invalidska kolica.
Manuel Espinoza je Španjolac i treći u ovom ekskluzivnom krugu vatrenih archimboldijanaca. Espinozine muke na putu nalaženja svoga poslanja bile su daleko veće negoli kod prve dvojice junaka. Njemački nije govorio niti studirao njemačku književnost, a nije ga zanimalo ni prevođenje, već je sanjao o tome da postane pisac. Neko vrijeme se je kretao u krugovima obožavatelja Ernsta Jüngera, ali s njima raskida kad mu ovi, zbog toga što ne govori njemački, ne dozvoljavaju da bude u piščevoj pratnji tokom njegove posjete Madridu. Espinoza dolazi do spoznaje da nikad neće postati veliki pisac i posvećuje se studijima, a 1990. promovira s radom o Archimboldiju.
Četvrta, i posljednja, članica ovog ekskluzivnog kruga je Liz Norton, koja se u jednom pogledu razlikuje od ostale trojice - njoj nedostaje željezna volja da svoje planove sprovede u djelo.
I dalje izuzetno zabavan tekst, naročito dio o Manuelu Espinozi, koji pomalo podsjeća na "Divlje detektive". Ocjena - 7.9.
Nastavak
BOLAÑO, Roberto - "2666" (1)
Top-lista
Na početku (izuzetno dugog) romana pratimo Jean-Claudea Pelletiera, studenta njemačke literature u Parizu, u njegovim mladim danima, u zimu 1980., kada se u njegovom životu dešava jedan sudbonosan događaj - on nailazi na jedan roman njemu (a i velikoj većini drugih) dotada nepoznatog njemačkog pisca Benna von Archimboldija. Ne ispušta ga iz ruku dok ga nije pročitao, a zatim se baca u potragu za daljnjim djelima toga pisca. U Münchenu uspjeva naći još dva romana, nakon čega odlučuje prevesti jedan od romana. Prevod je gotov 1984., na jedvite jade za njega se je našao i jedan izdavač, a knjiga doživljava trijumfalni uspjeh i omogućava Pelletieru jednu sjajnu akademsku karijeru i mjesto profesora za njemačku književnost u Parizu 1986. godine, sa samo 25 godina.
Piero Morini je talijanski stručnjak za proučavanje lika i djela Benna von Archimboldija. Ovdje je situacija drugačija nego u Francuskoj - Archimboldi nije nepoznat pisac, već nekoliko njegovih djela je prevedeno na talijanski, ali bez ikakvog uspjeha kod publike.
Zanimljiv i vickast početak. Ocjena - 7.8.
Nastavak
Na početku (izuzetno dugog) romana pratimo Jean-Claudea Pelletiera, studenta njemačke literature u Parizu, u njegovim mladim danima, u zimu 1980., kada se u njegovom životu dešava jedan sudbonosan događaj - on nailazi na jedan roman njemu (a i velikoj većini drugih) dotada nepoznatog njemačkog pisca Benna von Archimboldija. Ne ispušta ga iz ruku dok ga nije pročitao, a zatim se baca u potragu za daljnjim djelima toga pisca. U Münchenu uspjeva naći još dva romana, nakon čega odlučuje prevesti jedan od romana. Prevod je gotov 1984., na jedvite jade za njega se je našao i jedan izdavač, a knjiga doživljava trijumfalni uspjeh i omogućava Pelletieru jednu sjajnu akademsku karijeru i mjesto profesora za njemačku književnost u Parizu 1986. godine, sa samo 25 godina.
Piero Morini je talijanski stručnjak za proučavanje lika i djela Benna von Archimboldija. Ovdje je situacija drugačija nego u Francuskoj - Archimboldi nije nepoznat pisac, već nekoliko njegovih djela je prevedeno na talijanski, ali bez ikakvog uspjeha kod publike.
Zanimljiv i vickast početak. Ocjena - 7.8.
Nastavak
nedjelja, 18. kolovoza 2013.
ANDRIĆ, Ivo - "Na Drini ćuprija" (6)
Top-lista
Prethodni dio
Uskoro se počinju širiti glasine da je vila odlučila rušiti ono što je dosada izgrađeno, a počinju se dešavati i štete na gradnji. Te glasine, a i počinjene štete, nailaze na plodno tlo kako kod kršćanske raje, tako i kod domaćih Turaka. Tu se u priču upliće i legenda o dvoje blizanaca, koje je navodno vila tražila kao žrtvu da bi prestala praviti štetu na gradnji, a u stvari se je radilo o maloumnoj djevojci, koja je rodila blizance, ali su oni bili mrtvi pri rođenju. Ona to, međutim, nije vjerovala, već je uporno tražila svoju djecu, pa se tako prenijela priča kako su joj djecu Turci uzidali u most. Abidaga, međutim, nije vjerovao u vile i legende, već mu je bilo jasno da netko sabotira gradnju i zbog toga je bjesnio. Tu u priču ulazi i Pljevljak, starješina sejmena, od koga Abidaga traži da uhvati krivce za štetu, i za to mu daje rok od tri dana. Ovaj je pred Abidagom ukočen od straha, ali nakratko potom grozničavo počinje pripreme za hvatanje sabotera.
Ovaj i slijedeći dijelovi su svakako jedan od vrhunaca romana. Uplitanje legendi i njihova interpretacija je za mene nešto izuzetno i jedna od najvećih vrijednosti romana. Ocjena - 8.8.
Prethodni dio
Uskoro se počinju širiti glasine da je vila odlučila rušiti ono što je dosada izgrađeno, a počinju se dešavati i štete na gradnji. Te glasine, a i počinjene štete, nailaze na plodno tlo kako kod kršćanske raje, tako i kod domaćih Turaka. Tu se u priču upliće i legenda o dvoje blizanaca, koje je navodno vila tražila kao žrtvu da bi prestala praviti štetu na gradnji, a u stvari se je radilo o maloumnoj djevojci, koja je rodila blizance, ali su oni bili mrtvi pri rođenju. Ona to, međutim, nije vjerovala, već je uporno tražila svoju djecu, pa se tako prenijela priča kako su joj djecu Turci uzidali u most. Abidaga, međutim, nije vjerovao u vile i legende, već mu je bilo jasno da netko sabotira gradnju i zbog toga je bjesnio. Tu u priču ulazi i Pljevljak, starješina sejmena, od koga Abidaga traži da uhvati krivce za štetu, i za to mu daje rok od tri dana. Ovaj je pred Abidagom ukočen od straha, ali nakratko potom grozničavo počinje pripreme za hvatanje sabotera.
Ovaj i slijedeći dijelovi su svakako jedan od vrhunaca romana. Uplitanje legendi i njihova interpretacija je za mene nešto izuzetno i jedna od najvećih vrijednosti romana. Ocjena - 8.8.
ANDRIĆ, Ivo - "Na Drini ćuprija" (5)
Top-lista
Prethodni dio
Druga godina gradnje uvlači malu višegradsku kasabu u jedan ritam, koji domaće stanovništvo ne može pratiti - mnogo je stranoga svijeta, vrti se tu mnogo novca, ali sve postaje i skuplje, tako da od toga novca i nema neke velike koristi. Sve je to dodijalo domaćim Turcima, a pogotovo kršćanskoj raji, koja mora na mostu kulučiti. Treća je godina gradnje, već je kasna jesen, a radovi i dalje traju, iako je Drina nabujala i dani postali kratki. Abidaga, umjesto da se, kao prethodne dvije godine, maken iz kasabe, nigdje ne odlazi, već i dalje sve tjera da i dalje rade. Taj prekomjerni kuluk u radnicima izaziva otpor, a jedan od onih koji odlučuju nešto poduzeti je Radisav, seljak iz jednog od obližnjih sela. On odlučuje da s nekoliko istomišljenika počne sabotirati gradnju.
Opis ovakvih situacija je svakako Andrićeva jača strana, tako da je ovaj dio zaista dobar. Ocjena - 8.6.
Nastavak
Prethodni dio
Druga godina gradnje uvlači malu višegradsku kasabu u jedan ritam, koji domaće stanovništvo ne može pratiti - mnogo je stranoga svijeta, vrti se tu mnogo novca, ali sve postaje i skuplje, tako da od toga novca i nema neke velike koristi. Sve je to dodijalo domaćim Turcima, a pogotovo kršćanskoj raji, koja mora na mostu kulučiti. Treća je godina gradnje, već je kasna jesen, a radovi i dalje traju, iako je Drina nabujala i dani postali kratki. Abidaga, umjesto da se, kao prethodne dvije godine, maken iz kasabe, nigdje ne odlazi, već i dalje sve tjera da i dalje rade. Taj prekomjerni kuluk u radnicima izaziva otpor, a jedan od onih koji odlučuju nešto poduzeti je Radisav, seljak iz jednog od obližnjih sela. On odlučuje da s nekoliko istomišljenika počne sabotirati gradnju.
Opis ovakvih situacija je svakako Andrićeva jača strana, tako da je ovaj dio zaista dobar. Ocjena - 8.6.
Nastavak
ANDRIĆ, Ivo - "Na Drini ćuprija" (4)
Top-lista
Prethodni dio
Nakon opisa danka u krvi, pisac kratko ocrtava kasniju karijeru Mehmedpaše Sokolija i nakon toga pomalo divlje špekulira o njegovim motivima da sagradi ćupriju na Drini, ali iz te priče elegantno izlazi poetskom poredbom (crna pruga, čija dva kraja vezir sastavlja mostom). Pri kraju drugog poglavlja dolazi najava slijedećeg - gradnja mosta i u narodu sačuvana svjedočanstva i sjećanja o tome, koja se manje dotiču tehničkih detalja same gradnje, a više sudbina ljudi koji su sudjelovali u njoj.
U treće poglavlju se opisuje sam početak gradnje, a kao prvi lik pisac nam predstavlja Abidagu, vezirovog povjerenika. Njega prati glas pretjerano strogog čovjeka, koji taj glas u svom nastupnom govoru pred lokalnim uglednim ljudima i potvrđuje - od njih očekuje da njegove naredbe izvršavaju bez pogovora, kako bi gradnja bila izvršena po planu. Prve godine su napravljene pripreme za kasniju gradnju - kopanje na obali i dovoz drveta. Druge godine počinju klesarski radovi, a i pripreme za izradu potpornih stupova u vodi.
Drugo poglavlje se pomalo gubi u špekulacijama, a u početku trećeg nalazimo finu mješavinu činjenica i psihološkog ocrtavanja likova, prije svega Abidage. Ocjena - 8.3.
Nastavak
Prethodni dio
Nakon opisa danka u krvi, pisac kratko ocrtava kasniju karijeru Mehmedpaše Sokolija i nakon toga pomalo divlje špekulira o njegovim motivima da sagradi ćupriju na Drini, ali iz te priče elegantno izlazi poetskom poredbom (crna pruga, čija dva kraja vezir sastavlja mostom). Pri kraju drugog poglavlja dolazi najava slijedećeg - gradnja mosta i u narodu sačuvana svjedočanstva i sjećanja o tome, koja se manje dotiču tehničkih detalja same gradnje, a više sudbina ljudi koji su sudjelovali u njoj.
U treće poglavlju se opisuje sam početak gradnje, a kao prvi lik pisac nam predstavlja Abidagu, vezirovog povjerenika. Njega prati glas pretjerano strogog čovjeka, koji taj glas u svom nastupnom govoru pred lokalnim uglednim ljudima i potvrđuje - od njih očekuje da njegove naredbe izvršavaju bez pogovora, kako bi gradnja bila izvršena po planu. Prve godine su napravljene pripreme za kasniju gradnju - kopanje na obali i dovoz drveta. Druge godine počinju klesarski radovi, a i pripreme za izradu potpornih stupova u vodi.
Drugo poglavlje se pomalo gubi u špekulacijama, a u početku trećeg nalazimo finu mješavinu činjenica i psihološkog ocrtavanja likova, prije svega Abidage. Ocjena - 8.3.
Nastavak
subota, 27. srpnja 2013.
LEM, Stanislav - "Solaris" (18)
Top-lista
Prethodni dio
Snaut odlazi, bez da su se on i Kelvin uspjeli dogovoriti o tome kako im valja postupiti. Kelvin je sam u svojoj kabini i razmišlja što da radi povodom povratka Harey. Razmišlja o tome da se negdje sakrije, ali uskoro odbacuje tu ideju. Nakon toga čita rad nekog Ottona Ravintzera, koji je skupljao solarističke pseudo-znanstvene članke, a u njemu se nalazi prijepis brodskog dnevnika izvjesnog Bretona, koji se je sa sondom spuštao na površinu Solarisa. On opisuje maglu i poteškoće koje je imao pri spuštanju na planet, opisuje čudno ponašanje materije, koja neprestano mijenja oblik, da bi se na kraju magla plazme razišla, a on ugledao nešto poput vrta, ali bez jasnih oblika, već poput kakvog modela. Osim toga, vidio je i neke tvorevine, koje su ga podsjećale na zgrade, ali su munjevito izranjale i ponovno nestajale u toj sluzastoj tekućini.
Tehnički gledano, ovaj prelaz u pripovjedanju je nagao i pomalo usiljen. Ocjena - 8.1.
Prethodni dio
Snaut odlazi, bez da su se on i Kelvin uspjeli dogovoriti o tome kako im valja postupiti. Kelvin je sam u svojoj kabini i razmišlja što da radi povodom povratka Harey. Razmišlja o tome da se negdje sakrije, ali uskoro odbacuje tu ideju. Nakon toga čita rad nekog Ottona Ravintzera, koji je skupljao solarističke pseudo-znanstvene članke, a u njemu se nalazi prijepis brodskog dnevnika izvjesnog Bretona, koji se je sa sondom spuštao na površinu Solarisa. On opisuje maglu i poteškoće koje je imao pri spuštanju na planet, opisuje čudno ponašanje materije, koja neprestano mijenja oblik, da bi se na kraju magla plazme razišla, a on ugledao nešto poput vrta, ali bez jasnih oblika, već poput kakvog modela. Osim toga, vidio je i neke tvorevine, koje su ga podsjećale na zgrade, ali su munjevito izranjale i ponovno nestajale u toj sluzastoj tekućini.
Tehnički gledano, ovaj prelaz u pripovjedanju je nagao i pomalo usiljen. Ocjena - 8.1.
LEM, Stanislav - "Solaris" (17)
Top-lista
Prethodni dio
Snautova teza je da čovjek ne teži nečemu novom, novim svjetovima, pošto mu je teško snaći se i u ovom jednom, već traži idealiziranu sliku svoga svijeta. On misli da se neko više biće, neki demon, poigrava s njima i šalje im nešto što naziva "psihičkim čirevima", koje ljudima truju psihu. Nakon ovog podužeg Snautovog monologa, njihov razgovor prelazi na konkretne stvari, a među njima je prvi prioritet naći načina da se oslobode "gostiju". Uvijek im ostaje odlazak na višu stanicu, ali Snaut misli da bi ih smatrali luđacima i poslali na promatranje, što mu se, obzirom na alternativu (tj. ostanak na stanici) i ne čini tako loš izbor.
Pripovjedanje, nakon Snautovog monologa, ponovno dobija izvjesnu dinamiku. Ocjena - 8.3.
Nastavak
Prethodni dio
Snautova teza je da čovjek ne teži nečemu novom, novim svjetovima, pošto mu je teško snaći se i u ovom jednom, već traži idealiziranu sliku svoga svijeta. On misli da se neko više biće, neki demon, poigrava s njima i šalje im nešto što naziva "psihičkim čirevima", koje ljudima truju psihu. Nakon ovog podužeg Snautovog monologa, njihov razgovor prelazi na konkretne stvari, a među njima je prvi prioritet naći načina da se oslobode "gostiju". Uvijek im ostaje odlazak na višu stanicu, ali Snaut misli da bi ih smatrali luđacima i poslali na promatranje, što mu se, obzirom na alternativu (tj. ostanak na stanici) i ne čini tako loš izbor.
Pripovjedanje, nakon Snautovog monologa, ponovno dobija izvjesnu dinamiku. Ocjena - 8.3.
Nastavak
LEM, Stanislav - "Solaris" (16)
Top-lista
Prethodni dio
Gibarian je eksperimentirao i sa sedativima, a u međuvremenu su i drugim članovima stanice došli "gosti", pa se nisu mogli brinuti o njemu. Nakon što je Kelvinu ispričao što se je dešavalo na stanici prije njegovog dolaska, Snaut počinje ispitivati Kelvina. Kelvin mu priznaje da se osjeća odgovornim za smrt Harey i o tome kako njene prijetnje nije shvatio ozbiljno, a kad se je vratio, vidio je da je počinila samoubistvo. Snaut ga je saslušao, ali ga upozorava da sama pojava gostiju još nije kraj priče. Krajnja poanta priče nije u tome da se pati za ono loše što su učinili, već da prožive one fantazije, koje su imali u jednom malom, zabitom kutku mozga. Ista ta težnja se očituje i u osvajanju drugih planeta - sve ono što ljudi čine, ne čine zbog želje da pomognu drugim rasama, već da Zemlju prenesu na druge planete.
Ovaj dio se pomalo gubi u teoretiziranju, koje, iskreno rečeno, iz današnjeg kuta gledanja nije tako aktuelno, ali roman još uvijek drži čitatelja. Ocjena - 8.2.
Nastavak ...
Prethodni dio
Gibarian je eksperimentirao i sa sedativima, a u međuvremenu su i drugim članovima stanice došli "gosti", pa se nisu mogli brinuti o njemu. Nakon što je Kelvinu ispričao što se je dešavalo na stanici prije njegovog dolaska, Snaut počinje ispitivati Kelvina. Kelvin mu priznaje da se osjeća odgovornim za smrt Harey i o tome kako njene prijetnje nije shvatio ozbiljno, a kad se je vratio, vidio je da je počinila samoubistvo. Snaut ga je saslušao, ali ga upozorava da sama pojava gostiju još nije kraj priče. Krajnja poanta priče nije u tome da se pati za ono loše što su učinili, već da prožive one fantazije, koje su imali u jednom malom, zabitom kutku mozga. Ista ta težnja se očituje i u osvajanju drugih planeta - sve ono što ljudi čine, ne čine zbog želje da pomognu drugim rasama, već da Zemlju prenesu na druge planete.
Ovaj dio se pomalo gubi u teoretiziranju, koje, iskreno rečeno, iz današnjeg kuta gledanja nije tako aktuelno, ali roman još uvijek drži čitatelja. Ocjena - 8.2.
Nastavak ...
nedjelja, 21. srpnja 2013.
SCHNITZLER, Arthur - "Novela o snu" (1)
Top-lista
Albertine i Fridolin su mladi bračni par, koji na početku pratimo u njihovom domu dok svoju kćerkicu otpremaju u krevet. Nakratko potom, pisac nam daje pregled događaja prošle noći - njih dvoje su otišli na maskenbal i večer se je završila tako da su se, nakon obostranih izjalovljenih avantura, tamo zajedno večerali i, potaknuti impulsomsa bala, strastveno vodili ljubav. Dan kasnije, nakon što su se slegli utisci, oni se prisjećaju detalja koje su jedno drugome, pod maskama, povjerili prošle večeri - Albertine je mužu pričala o mladiću, koga su vidjeli prošloga ljeta u Danskoj - on joj se toliko sviđao da je za njega bila spremna ostaviti i njega i dijete. Fridolin svojoj ženi priznaje, s istoj ljetovanja, sličnu zgodu.
Izuzetno intenzivan početak, u kome pisac jako brzo dolazi do srži stvari. Ocjena - 8.1.
Albertine i Fridolin su mladi bračni par, koji na početku pratimo u njihovom domu dok svoju kćerkicu otpremaju u krevet. Nakratko potom, pisac nam daje pregled događaja prošle noći - njih dvoje su otišli na maskenbal i večer se je završila tako da su se, nakon obostranih izjalovljenih avantura, tamo zajedno večerali i, potaknuti impulsomsa bala, strastveno vodili ljubav. Dan kasnije, nakon što su se slegli utisci, oni se prisjećaju detalja koje su jedno drugome, pod maskama, povjerili prošle večeri - Albertine je mužu pričala o mladiću, koga su vidjeli prošloga ljeta u Danskoj - on joj se toliko sviđao da je za njega bila spremna ostaviti i njega i dijete. Fridolin svojoj ženi priznaje, s istoj ljetovanja, sličnu zgodu.
Izuzetno intenzivan početak, u kome pisac jako brzo dolazi do srži stvari. Ocjena - 8.1.
VARGAS LLOSA, Mario - "Jarčevo slavlje" (6)
Top-lista
Prethodni dio
U nemogućnosti da se osveti onima koji mu trenutno rade o glavi, Trujillo se tješi listom svih onih koje je stigla njegova osveta i čija su tijela završila u trbusima morskih pasa. Među njegovim žrtvama su bila i dvojica gradskih luda, od kojih je jedan zakitio prsa ogledalcima i pivskim poklopcima, a drugi tjerao prolaznike da mu plješću, š to je očito bilo sprdanje s Trujillom. Drugo poglavlje završava u pet sati ujutro, kada Trujilla u njegovim odajama čeka doručak.
Treće poglavlje donosi nove likove i novu nit radnje - riječ je o četvorici oficira, koji u zasjedi čekaju prolazak Trujillovog vozila, kako bi ga ubili. Jedan od njih četvorice, Amadito, je član Trujillove osobne garde i na temelju njegovih informacija oni čekaju u zasjedi, pošto bi automobil predsjednika morao proći tim putem.
Ritam trećeg poglavlja, barem na početku, nije tako intenzivan kao kod prethodnog. Ocjena - 8.5.
Prethodni dio
U nemogućnosti da se osveti onima koji mu trenutno rade o glavi, Trujillo se tješi listom svih onih koje je stigla njegova osveta i čija su tijela završila u trbusima morskih pasa. Među njegovim žrtvama su bila i dvojica gradskih luda, od kojih je jedan zakitio prsa ogledalcima i pivskim poklopcima, a drugi tjerao prolaznike da mu plješću, š to je očito bilo sprdanje s Trujillom. Drugo poglavlje završava u pet sati ujutro, kada Trujilla u njegovim odajama čeka doručak.
Treće poglavlje donosi nove likove i novu nit radnje - riječ je o četvorici oficira, koji u zasjedi čekaju prolazak Trujillovog vozila, kako bi ga ubili. Jedan od njih četvorice, Amadito, je član Trujillove osobne garde i na temelju njegovih informacija oni čekaju u zasjedi, pošto bi automobil predsjednika morao proći tim putem.
Ritam trećeg poglavlja, barem na početku, nije tako intenzivan kao kod prethodnog. Ocjena - 8.5.
VARGAS LLOSA, Mario - "Jarčevo slavlje" (5)
Top-lista
Prethodni dio
Na radiju pratimo aktuelne teme dominikanske politike - komentator se obrušava na američkog biskupa Reillyja, koji potiče proteste u zemlji. Ti protesti traju već godinu i pol dana, ali Trujillo se je do sada suzdržao od drastičnih mjera, tj. fizičkog nasilja prema svećenicima. Nakon politike, na radiju su vijesti iz sporta, prije svega izvještaj o velikom uspjehu dominikanske polo-ekipe, koja u Parizu niže pobjedu za pobjedom. Ni vijesti iz sporta nisu imune od ulagivanja voljenom vođi, pošto su u toj ekipi Trujillovi sinovi Ramfis i Radhamés. Trujilla, međutim, ta vijest baš i ne oduševljava, pošto o svojim sinovima nema lijepo mišljenje i zamjera im što su zbrisali u Pariz, umjesto da mu budu oslonac u teškim vremenima. Ramfisa prati glas velikog ljubavnika, ali Trujillo je uvjeren da su u njegovom slučaju odlučujući bili pokloni, kojima je obasipao hollywoodske zvijezde, a ne njegova privlačnost. Po tom pitanju je Trujillu draži Porfirio Rubirosa, još jedan Dominikanac na glasu kao ljubavnik, koji je, za razliku od Ramfisa, od žena s kojima je spavao dobijao poklone. Porfirio je bio u dominikanskoj diplomatskoj službi i zavidnici su dolazili Trujillu i molili ga da izbaci Porfirija iz nje, pošto - po njihovom mišljenju - on kvari ugled države. Trujillo je bio drugog mišljenja - on je bio uvjeren kako za zemlju nema bolje reklame. Na radiju nakon toga kreće fromtalni napad na predsjednika Venecuele Betancourta, pa se i unutrašnji monolog Trujilla počinje vrtiti oko toga - velika većina latinskoameričkih predsjednika mu je okrenula leđa i spletkari protiv njega. On je rastrzan između želje da se jednim isceniranim linčom riješi nepoželjnih svećenika, ali je svjestan da bi to za sobom moglo povući američku intervenciju, i to ga dovodi do bijesa.
Sjajan unutrašnji monolog, u kome je na nekoliko stranica bogato i detaljno nabrojano sve ono relevantno. Ocjena - 8.7.
Nastavak
Prethodni dio
Na radiju pratimo aktuelne teme dominikanske politike - komentator se obrušava na američkog biskupa Reillyja, koji potiče proteste u zemlji. Ti protesti traju već godinu i pol dana, ali Trujillo se je do sada suzdržao od drastičnih mjera, tj. fizičkog nasilja prema svećenicima. Nakon politike, na radiju su vijesti iz sporta, prije svega izvještaj o velikom uspjehu dominikanske polo-ekipe, koja u Parizu niže pobjedu za pobjedom. Ni vijesti iz sporta nisu imune od ulagivanja voljenom vođi, pošto su u toj ekipi Trujillovi sinovi Ramfis i Radhamés. Trujilla, međutim, ta vijest baš i ne oduševljava, pošto o svojim sinovima nema lijepo mišljenje i zamjera im što su zbrisali u Pariz, umjesto da mu budu oslonac u teškim vremenima. Ramfisa prati glas velikog ljubavnika, ali Trujillo je uvjeren da su u njegovom slučaju odlučujući bili pokloni, kojima je obasipao hollywoodske zvijezde, a ne njegova privlačnost. Po tom pitanju je Trujillu draži Porfirio Rubirosa, još jedan Dominikanac na glasu kao ljubavnik, koji je, za razliku od Ramfisa, od žena s kojima je spavao dobijao poklone. Porfirio je bio u dominikanskoj diplomatskoj službi i zavidnici su dolazili Trujillu i molili ga da izbaci Porfirija iz nje, pošto - po njihovom mišljenju - on kvari ugled države. Trujillo je bio drugog mišljenja - on je bio uvjeren kako za zemlju nema bolje reklame. Na radiju nakon toga kreće fromtalni napad na predsjednika Venecuele Betancourta, pa se i unutrašnji monolog Trujilla počinje vrtiti oko toga - velika većina latinskoameričkih predsjednika mu je okrenula leđa i spletkari protiv njega. On je rastrzan između želje da se jednim isceniranim linčom riješi nepoželjnih svećenika, ali je svjestan da bi to za sobom moglo povući američku intervenciju, i to ga dovodi do bijesa.
Sjajan unutrašnji monolog, u kome je na nekoliko stranica bogato i detaljno nabrojano sve ono relevantno. Ocjena - 8.7.
Nastavak
ILJF i PETROV - "Zlatno tele" (21)
Top-lista
Prethodni dio
Sinjicki s mukom sastavlja stihove za rebus, ali samom sebi mora priznati da mu to baš i ne ide od ruke. Njegovi mlađi kolege su se puno brže prilagodili novom vremenu i novim pravilima, što njemu, s njegovih sedamdeset godina, izuzetno teško pada. Osim toga, sve nove, ideološki obojene riječi završavaju na "cija", a za to Sinjicki još nije našao načina kako pretočiti u rebus. Tokom njegovog razgovora s unukom Zosjom doznajemo da oni, osim djedovih rebusa, žive i od gostiju za ručak. Međutim, i tu je došlo do velikih pogoršanja, jer su nekadašnji gosti, iz raznoraznih razloga, prestali dolaziti. Posljednji preostali gost je nama već poznati Korejko, koji sa starim Sinjickim diskutira o rebusima, a nakon toga, kad je ostao sam, pratimo njegov tok misli. Njemu je dosta skromnog života i skrivanja novca, on se je zaljubio u Zosju i bavi se mišlju da po tom pitanju nešto poduzme.
Ovaj povratak na osnovnu nit radnje je za mene napozitivnija točka u ovom dijelu. Ocjena - 7.8.
Prethodni dio
Sinjicki s mukom sastavlja stihove za rebus, ali samom sebi mora priznati da mu to baš i ne ide od ruke. Njegovi mlađi kolege su se puno brže prilagodili novom vremenu i novim pravilima, što njemu, s njegovih sedamdeset godina, izuzetno teško pada. Osim toga, sve nove, ideološki obojene riječi završavaju na "cija", a za to Sinjicki još nije našao načina kako pretočiti u rebus. Tokom njegovog razgovora s unukom Zosjom doznajemo da oni, osim djedovih rebusa, žive i od gostiju za ručak. Međutim, i tu je došlo do velikih pogoršanja, jer su nekadašnji gosti, iz raznoraznih razloga, prestali dolaziti. Posljednji preostali gost je nama već poznati Korejko, koji sa starim Sinjickim diskutira o rebusima, a nakon toga, kad je ostao sam, pratimo njegov tok misli. Njemu je dosta skromnog života i skrivanja novca, on se je zaljubio u Zosju i bavi se mišlju da po tom pitanju nešto poduzme.
Ovaj povratak na osnovnu nit radnje je za mene napozitivnija točka u ovom dijelu. Ocjena - 7.8.
ILJF i PETROV - "Zlatno tele" (20)
Top-lista
Prethodni dio
S vremenom je radio i sa drugim žitaricama i time s tržišta potpuno istisnuo ostalu četvoricu. Bender doznaje i da je Plotski Pocjelejulev partijski funkcioner, koji radi u Moskvi, porijeklom iz grada, a trenutno na dopustu u gradu. On je zainteresiran za priču i odlučuje posjetiti slikara u njegovom ateljeu. Slikari, koje je, nakon što je kupio boju, Bender očajne sreo na ulici, odvode ga u atelje pod vedrim nebom. Marmelamjedov je u poslu, ali ga u tome ometaju vrapci, koji slijeću na sliku i zobaju je. Bender na brzinu slaže priču o slikaru koji je pri slikanju koristio ljudske kose, i upozorava slikara da bi mu zob na slici mogla isklijati. Nakon ove epizode, Bender se vraća svome poslu - njegova posada farba auto novom bojom i oni odlaze za Černomorsk.
Deveta glava počinje malo dužim uvodom, u kome pisci komentiraju učinak velikih događanja na živote malih ljudi, a koji završava opisom muka rebusara Sinjickog, koji sjedi pred riječi "industrijalizacija" i pokušava je pretočiti u rebus.
Epizoda u osmom poglavlju završava u ćorsokaku, a početak devetog poglavlja je isto malo usiljen. Ocjena - 7.6.
Nastavak
Prethodni dio
S vremenom je radio i sa drugim žitaricama i time s tržišta potpuno istisnuo ostalu četvoricu. Bender doznaje i da je Plotski Pocjelejulev partijski funkcioner, koji radi u Moskvi, porijeklom iz grada, a trenutno na dopustu u gradu. On je zainteresiran za priču i odlučuje posjetiti slikara u njegovom ateljeu. Slikari, koje je, nakon što je kupio boju, Bender očajne sreo na ulici, odvode ga u atelje pod vedrim nebom. Marmelamjedov je u poslu, ali ga u tome ometaju vrapci, koji slijeću na sliku i zobaju je. Bender na brzinu slaže priču o slikaru koji je pri slikanju koristio ljudske kose, i upozorava slikara da bi mu zob na slici mogla isklijati. Nakon ove epizode, Bender se vraća svome poslu - njegova posada farba auto novom bojom i oni odlaze za Černomorsk.
Deveta glava počinje malo dužim uvodom, u kome pisci komentiraju učinak velikih događanja na živote malih ljudi, a koji završava opisom muka rebusara Sinjickog, koji sjedi pred riječi "industrijalizacija" i pokušava je pretočiti u rebus.
Epizoda u osmom poglavlju završava u ćorsokaku, a početak devetog poglavlja je isto malo usiljen. Ocjena - 7.6.
Nastavak
ILJF i PETROV - "Zlatno tele" (19)
Top-lista
Prethodni dio
Starac se zove Hvorobjov i Bender mu obećava da će ga izliječiti time što će ukloniti uzrok starčevih noćnih mora, tj. sovjetsku vlast. Zauzvrat traži od njega dopuštenje da auto ostavi u sušari. Starac im ga daje, i Bender odlazi u grad po boju. Jutro je i grad je miran, samo nekoliko slikara unezvjereno juri uokolo u potrazi za nekim Plotskim Pocjelujevom. Prvo je to bio jedan slikar, nakon toga dvojica u paru, pa potom još jedan. Bender je, naravno, zaintrigiran ovom pričom, i u prodavnici boja se raspituje o čemu se radi. Prodavač mu priča o tome kako su se lokalni slikari udružili u grupu. Živjeli su udobno, sve dok u grad nije došao novi slikar, Teofan Marmelamjedov, koji je slike počeo crtati pomoću zobi, time postigao veliki uspjeh, i ostalu četvoricu tako doveo u težak položaj.
Još jedan, poprilično otkačeni, obrat, za koji ostaje da se vidi kuda će odvesti. Ocjena - 7.8.
Nastavak ...
Prethodni dio
Starac se zove Hvorobjov i Bender mu obećava da će ga izliječiti time što će ukloniti uzrok starčevih noćnih mora, tj. sovjetsku vlast. Zauzvrat traži od njega dopuštenje da auto ostavi u sušari. Starac im ga daje, i Bender odlazi u grad po boju. Jutro je i grad je miran, samo nekoliko slikara unezvjereno juri uokolo u potrazi za nekim Plotskim Pocjelujevom. Prvo je to bio jedan slikar, nakon toga dvojica u paru, pa potom još jedan. Bender je, naravno, zaintrigiran ovom pričom, i u prodavnici boja se raspituje o čemu se radi. Prodavač mu priča o tome kako su se lokalni slikari udružili u grupu. Živjeli su udobno, sve dok u grad nije došao novi slikar, Teofan Marmelamjedov, koji je slike počeo crtati pomoću zobi, time postigao veliki uspjeh, i ostalu četvoricu tako doveo u težak položaj.
Još jedan, poprilično otkačeni, obrat, za koji ostaje da se vidi kuda će odvesti. Ocjena - 7.8.
Nastavak ...
nedjelja, 14. srpnja 2013.
BULGAKOV, Mihail A. - "Majstor i Margarita" (18)
Top-lista
Prethodni dio
Kako bi svome domaćinu pomogao da se riješi mamurluka, neznanac mu je pripremio krasnu zakusku, koju ovaj rado prihvaća. S prvim zalogajima doručka, Stjopi se vraća i pamćenje na jučerašnji dan, ali ne u potpunosti, pošto se neznanca u sobi on nikako ne može sjetiti. Ovaj mu, međutim, pomaže i prepričava događaje prethodnog dana. Osim toga, ima već potpisani ugovor, tako da Stjopa Lihodejev nema daljnjih pitanja, ali panika kod njega ne popušta, pošto je vidio da je radna soba Miše Berlioza zapečaćena i on misli da je ovaj nešto skrivio. Na kraju Lihodejev naziva financijskog direktora varijetea Rimskoga, koji mu potvrđuje sve ono što je profesor Woland rekao.
Mali predah, ali i dalje sjajno. Ocjena - 9.2.
subota, 13. srpnja 2013.
DOSTOJEVSKI, Fjodor M. - "Idiot" (12)
Top-lista
Prethodni dio
Tocki ne može vjerovati svojoj sreći, ali je i oprezan, pošto je već bio u sličnim situacijama ranije, koje su se izjalovile. Na početku stvari idu dobro, sve dok Nastasja ne dozna kako u Gavrilovoj familiji postoji, blago rečeno, određena rezerviranost prema njoj. Osim toga, i Gavril se u sve to upušta ne iz ljubavi, već zbog novca. Da bi stvar bila još komplikovanija, i general Jepančin se je zagrijao za Nastasju, pa je situacija poput bureta baruta. On joj je, naime, za rođendan te večeri kupio skupocjeni biser, ali je za to doznala i njegova žena, što ju je navelo da, iako naviknuta na takve povremene strasti od strane njenoga muža, od njega ipak zatraži objašnjenje. Sve te okolnosti su doveli do situacije u kojoj se, ni kriv ni dužan, našao knez Miškin.
Peto poglavlje nas vraća u aktuelni tok radnje - general Jepančin servira ženi, kako bi izbjegao neugodna pitanja o biseru za Nastasju Filipovnu, priču o njenom rođaku, knezu Miškinu. Ona nije tako spremna progutati taj mamac, ali generalu ipak uspjeva, uz pomoć kćerki, zainteresirati ih za kneza i zbrisati sa čistine na kojoj se je maloprije nalazio.
Fino zaokružena cjelina, izuzetno racionalno pripovjedanje. Ocjena - 9.2.
Prethodni dio
Tocki ne može vjerovati svojoj sreći, ali je i oprezan, pošto je već bio u sličnim situacijama ranije, koje su se izjalovile. Na početku stvari idu dobro, sve dok Nastasja ne dozna kako u Gavrilovoj familiji postoji, blago rečeno, određena rezerviranost prema njoj. Osim toga, i Gavril se u sve to upušta ne iz ljubavi, već zbog novca. Da bi stvar bila još komplikovanija, i general Jepančin se je zagrijao za Nastasju, pa je situacija poput bureta baruta. On joj je, naime, za rođendan te večeri kupio skupocjeni biser, ali je za to doznala i njegova žena, što ju je navelo da, iako naviknuta na takve povremene strasti od strane njenoga muža, od njega ipak zatraži objašnjenje. Sve te okolnosti su doveli do situacije u kojoj se, ni kriv ni dužan, našao knez Miškin.
Peto poglavlje nas vraća u aktuelni tok radnje - general Jepančin servira ženi, kako bi izbjegao neugodna pitanja o biseru za Nastasju Filipovnu, priču o njenom rođaku, knezu Miškinu. Ona nije tako spremna progutati taj mamac, ali generalu ipak uspjeva, uz pomoć kćerki, zainteresirati ih za kneza i zbrisati sa čistine na kojoj se je maloprije nalazio.
Fino zaokružena cjelina, izuzetno racionalno pripovjedanje. Ocjena - 9.2.
DOSTOJEVSKI, Fjodor M. - "Idiot" (11)
Top-lista
Prethodni dio
Tocki isprva nije načisto s tim što da misli o Nastasji Filipovnoj, neko vrijeme misli i da ona od njega očekuje da je zaprosi, ali se to pokazuje kao pogrešno. Oko nje se stvara mali krug poznanika iz raznih slojeva društva, među kojima se nalazi i Tocki. On odlučuje poduzeti sve kako bi udao Nastasju, kako bi i on sam nakon toga imao slobodne ruke i oženio jednu od Jepančinovih kćeri. Zbog toga je s generalom Jepančinom skovao plan da Nastasju uda za Gavrila Ardalionoviča, Jepančinovog ađutanta, i da joj za udaju priloži veliki miraz, čime bi njena financijska budućnost bila osigurana. Tocki s tim prijedlogom, uz dosta straha, izlazi pred Nastasju Filipovnu, ali ga ona, za divno čudo, prihvaća i spremna je razgovarati o tome. Ona je već čula puno toga o obitelji Gavrila Ardalionoviča i već špekulira o tome kako će je oni prihvatiti.
Neka vrsta rekapitulacije dosadašnje radnje; postoje izvjesna ponavljanja, ali sve je temeljito prepričano. Ocjena - 9.0.
Slijedeći dio
Prethodni dio
Tocki isprva nije načisto s tim što da misli o Nastasji Filipovnoj, neko vrijeme misli i da ona od njega očekuje da je zaprosi, ali se to pokazuje kao pogrešno. Oko nje se stvara mali krug poznanika iz raznih slojeva društva, među kojima se nalazi i Tocki. On odlučuje poduzeti sve kako bi udao Nastasju, kako bi i on sam nakon toga imao slobodne ruke i oženio jednu od Jepančinovih kćeri. Zbog toga je s generalom Jepančinom skovao plan da Nastasju uda za Gavrila Ardalionoviča, Jepančinovog ađutanta, i da joj za udaju priloži veliki miraz, čime bi njena financijska budućnost bila osigurana. Tocki s tim prijedlogom, uz dosta straha, izlazi pred Nastasju Filipovnu, ali ga ona, za divno čudo, prihvaća i spremna je razgovarati o tome. Ona je već čula puno toga o obitelji Gavrila Ardalionoviča i već špekulira o tome kako će je oni prihvatiti.
Neka vrsta rekapitulacije dosadašnje radnje; postoje izvjesna ponavljanja, ali sve je temeljito prepričano. Ocjena - 9.0.
Slijedeći dio
BULGAKOV, Mihail A. - "Majstor i Margarita" (17)
Top-lista
Prethodni dio
Od iznenadne spoznaje, do koje su ga dovele riječi Bezdomnog, Rjuhin utjehu traži u votki ...
Slijedeće, sedmo poglavlje nas vodi do Stjope Lihodejeva, direktora teatra "Varijete". On je sustanar pokojnog Berlioza u stanu broj 50 u Sadovoj ulici. Jutro je, i sjećanje na prethodni dan je kod Stjope samo fragmentarno. Prije nego što krene na daljnji tok radnje, pisac nam daje uvid u zao glas koji prati ovaj stan. Iz njega, naime, stanari jednostavno nestaju bez traga i glasa, svi pod izuzetno neobičnim okolnostima, a posljednji u tom nizu je nama već poznati Miša Berlioz. Nakon ovoga kratkog diskursa, pratimo Stjopu pri njegovom buđenju. Uskoro doznajemo da on u stanu nije sam, već da je tu i naš stari poznanik profesor, koji se je dan ranije dogovorio s Lihodejevim da ga posjeti u njegovom stanu u deset.
Roman ovdje dobija nove momente i postaje sve zanimljiviji. Ocjena - 9.3.
Nastavak ...
Prethodni dio
Od iznenadne spoznaje, do koje su ga dovele riječi Bezdomnog, Rjuhin utjehu traži u votki ...
Slijedeće, sedmo poglavlje nas vodi do Stjope Lihodejeva, direktora teatra "Varijete". On je sustanar pokojnog Berlioza u stanu broj 50 u Sadovoj ulici. Jutro je, i sjećanje na prethodni dan je kod Stjope samo fragmentarno. Prije nego što krene na daljnji tok radnje, pisac nam daje uvid u zao glas koji prati ovaj stan. Iz njega, naime, stanari jednostavno nestaju bez traga i glasa, svi pod izuzetno neobičnim okolnostima, a posljednji u tom nizu je nama već poznati Miša Berlioz. Nakon ovoga kratkog diskursa, pratimo Stjopu pri njegovom buđenju. Uskoro doznajemo da on u stanu nije sam, već da je tu i naš stari poznanik profesor, koji se je dan ranije dogovorio s Lihodejevim da ga posjeti u njegovom stanu u deset.
Roman ovdje dobija nove momente i postaje sve zanimljiviji. Ocjena - 9.3.
Nastavak ...
TOLKIEN, J. R. R. - "Hobit" (24)
Top-lista
Prethodni dio
Bilba hvata panika zbog vukova, pošto mu protiv njih i njihovog izoštrenog njuha ne pomaže ni nevidljivost. Cijela družina se penje na drveće, kako bi pobjegla vukovima, svi osim Bilba, koji ne uspjeva popeti se na neko od stabala. Dori, jedan od patuljaka, ga u posljednjem trenutku spašava. Vukova je sve više i više. U predahu, dok vlada ova pat-situacija (družina je na drveću i ne može sići, vukovi su dolje i ne mogu se popeti na drveće), pisac nam daje uvid u povjest - doznajemo da su vukovi i orci često zajedno odlazili u ratne pohode, pa su se tako trebali naći i toga dana, ali su orci zakasnili na sastanak zbog smrti svoga vođe. Oni su zajedno željeli napasti ljude, koji su se naselili u šumi i ondje sagradili svoje kolibe; sve te pojedinosti je Gandalf doznao iz međusobnih razgovora vukova. Kako bi otjerao vukove, Gandalf skuplja šišarke bora i zapaljene ih baca na vukove.
U ovom dijelu radnja kreće uzlaznom putanjom. Ocjena - 7.8.
Prethodni dio
Bilba hvata panika zbog vukova, pošto mu protiv njih i njihovog izoštrenog njuha ne pomaže ni nevidljivost. Cijela družina se penje na drveće, kako bi pobjegla vukovima, svi osim Bilba, koji ne uspjeva popeti se na neko od stabala. Dori, jedan od patuljaka, ga u posljednjem trenutku spašava. Vukova je sve više i više. U predahu, dok vlada ova pat-situacija (družina je na drveću i ne može sići, vukovi su dolje i ne mogu se popeti na drveće), pisac nam daje uvid u povjest - doznajemo da su vukovi i orci često zajedno odlazili u ratne pohode, pa su se tako trebali naći i toga dana, ali su orci zakasnili na sastanak zbog smrti svoga vođe. Oni su zajedno željeli napasti ljude, koji su se naselili u šumi i ondje sagradili svoje kolibe; sve te pojedinosti je Gandalf doznao iz međusobnih razgovora vukova. Kako bi otjerao vukove, Gandalf skuplja šišarke bora i zapaljene ih baca na vukove.
U ovom dijelu radnja kreće uzlaznom putanjom. Ocjena - 7.8.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)