Novosti iz malog vrta - 2012-09-23

Sezona vrtlarenja na otvorenom je pri kraju, ili u najboljem slučaju ulazi u svoju mirniju fazu, pa sam se zbog toga danas pobrinuo da vijesti iz vrta bude i dalje:

Ovo je slika plastenika u totalu - zauzima mi otprilike polovicu balkona po dužini i skoro cijelu širinu, a prostora unutra ima sasvim dovoljno. Najvažnija njegova svrha će biti rasada u proljeće, a do tada će mi poslužiti kao sklonište za osjetljivije biljke kojima zima baš ne prija (bosiljak, narandže, nišpele i dr.), kao i za dozrijevanje onih biljaka koje sam kasno zasadio, pa nisu stigli dozrijeti (paprika, paradajz i sl.). Plastenik je koštao nekih 50 eura, sastavio sam ga za dvadesetak minuta. Sastoji se od čeličnih cijevi za kostur, plastičnih elemenata gdje se cijevi spajaju, kao i plastične folije, koja se nakon sastavljanja kostura od cijevi, navlači preko njih.

U plasteniku sam postavio regal sa četiri police, na koje je stao sav trenutni inventar biljaka. Na ostatku prostora je preostali inventar. Mjesta ima za još koji regal, a ti regali će mi i u idućoj sezoni na otvorenom dobro doći. Regal je od drveta, police su već bile sastavljene, potporne letve su bile su utorima za police i već probušenim rupama. U kompletu je bio i 6-kutni imbus-ključ za zavrtanje holc-šarafa, a sve za 25 eura.

Ovo je pogled na dio cvjetnjaka na kome još rastu mahune i krastavci. I jednog i drugog dolazi još pomalo,ali ne baš puno. Za kasnije sam već rasadio kupus i kelj, koji su još mali, ali dobro podnose mraz, pa će njihovo vrijeme doći kad odu krastavci i mahune.

Paprike ima ponešto, ali sam sa rasadom debelo zakasnio, pa dolaze tek sada. Nadam se da će iduće godine s plastenikom tajming biti puno bolji.

Paradajz fino napreduje, ali je i on u debelom zakašnjenju. Nadam se ipak da će se mraz strpiti još toliko da oni stignu sazriti. Kako bih ga koliko-toliko zaštitio, povio sam sve stabljike prema unutra, kako ih ne bi dohvatio mraz, ali je pitanje koliko će ih to sačuvati.

Novosti iz vrta - 2012-07-11

Slike su snimljene jučer, pa zato i naslov nosi jučerašnji datum. Sve raste strahovito brzo, iako nije baš optimalno, pošto je relativno hladno za ovo doba godine. A evo i novosti u detalju:

Paradajz raste brzo, pitanje je samo koliko će vremena imati da sazori. Do ove veličine trebalo mu je relativno dugo, a nadam se da će još neka dva mjeseca toplog vremena biti dosta i za pokoji plod ...

U prostor, koji je postao slobodan vađenjem mrkve, posadio sam najbolje sadnice paradajza, a bacio sam i malo sjemena blitve, čisto onako da popunim prostor. Nakon samo nekoliko dana su već izašli izdanci, a po pitanju blitve sam siguran da će biti i koristi, pošto se koristi lišće, za razliku od paradajza i paprike, gdje se mora zametnuti plod.

Ovo su sadnice brokule, kojima je ovo premijera u ovim pregledima (barem koliko se ja sjećam). Preživjele su moj odlazak na godišnji, a sada fino napreduju. Nadam se da ću ih uskoro moći presaditi u veliki vrt i da će tamo moći brzo napredovati.

Kineski kupus je izišao u rekordnom vremenu, za samo dva-tri dana. Ostavio sam im dovoljno prostora, pa se nadam da će moći dobro dalje napredovati. Od presađivanja su još daleko, svakako će morati još nekoliko tjedana ostati u rasadi. Prema kartici, ova sadnja je u idealno vrijeme, kao i većini drugih vrsta zelja.

Ovim biljkama je trebalo malo duže da izađu i narastu, a nije planirano ni presađivanje. Riječ je o miloduhu, jednoj začinskoj biljci fantastičnoga mirisa (ona daje Vegeti onaj specifični miris). Biljka je višegodišnja i planiram je držati u dvije-tri saksije.

Novosti iz velikog vrta - 2012-07-05

Prije nekoliko dana bio sam i u velikom vrtu. I ovdje je bilo gubitaka, ali ne zbog suše, već više od puževa, koji su se okomili posebno na papriku. Osim toga, ni eksperiment s mungo-grahom nije nešto uspio. Krenulo je dobro, klice su se razvile, rasada je fino krenula, a onda je negdje, kako izgleda, zapelo. U čemu je točno problem, zaista ne bih znao reći, ali očito je da biljci nešto ne odgovara ili nedostaje. A sad na dobre vijesti:

Rukola (dolje, 2 reda) i rotkvica (gore, 2 reda) dosta dobro napreduju. Rotkvica bi uskoro trebala biti i gotova, a rukoli trebaju još neka dva tjedna. Rukola je, izgleda, malo pregusto zasađena, pošto su biljke na krajevima dosta veće od onih u sredini.

Bob je sjajno izrastao, kako je bilo i za očekivati, problem je jedino u tome da mu nigdje ne vidim nikakvog zametka ili ploda. Nadam se da će se i to uskoro pokazati ... I biljke u cvijetnjaku su dobro uznapredovale, ali su tokom moga ljetovanja ipak dobile sunčanicu i izgubile pokoji list.

Krumpir je, obzirom na to kako je tekla cijela priča oko njega, jedno od najljepših iznenađenja - od kupljenog krumpira, koji mi je u stanu duže vremena stajao i nije više bio za jelo, pošto se je potpuno sasušio, svugdje izrastaju nove mladice. Probao sam s tim na nekoliko mjesta i svugdje je uspjelo, tako da je to definitivno vrijedno ponovno pokušati.

Niska mahuna je i ovdje jako dobro uznapredovala. Za razliku od biljaka kod kuće, ovdje još ne vidim zametaka ni malih plodova, kao što je to slučaj kod kuće, iako je ova biljka veća od onih u posudama. Nadam se, ipak, da će to još doći.

Paradajz se zasada dobro drži, ali ne napreduje onako kako sam to bio očekivao. Paprika (na slici otraga) je pošla puno gore - veliki dio njih su pojeli puževi, tako da ću tamo morati posaditi nešto drugo.

Novosti iz malog vrta - 2012-07-08

Kako sam krajem 6. mjeseca bio na ljetovanju, za to vrijeme nije bilo novosti iz vrta. Nije ih bilo ni nakon toga ovih nekoliko dana, iz jednostavnog razloga - moja odsutnost i nezalijevanje s jedne, a nekoliko vrelih dana s druge strane su odnijeli svoj danak i poveći dio onoga što je raslo u posudicama je nastradalo. Ipak, nakon sedam dana ipak se je uspjelo skupiti nekoliko dobrih vijesti za ovo javljanje:

Krastavci su, za divno čudo, preživjeli sušu i vrućinu, i za nagradu su preseljeni u veliki betonski cvijetnjak. U slijedećih nekoliko dana će se morati adaptirati na novo okruženje i ponovno krenuti s rastom. Kako je zemlja dosta bogata kompostom, trebali bi imati dobre uvjete za rast.

Mahune su naizgled dobro pregurale sušu, što je bilo i za očekivati, budući da su već prije poprilično uzrasle. Na njima se već nalaze i prvi zametnuti plodovi, ali tek pokoji na svakom struku. Nadam se da će ih doći više u slijedećim danima ...

Mrkva me je koštala dosta živaca i - kako se vidi iz priloženog - nije puno toga uzvratila. Bila je pregusto posađena, što je dovelo do malih plodova, a osim toga, blokirala mi je dugo vremena skoro cijeli cvijetnjak. Naučena lekcija - saditi mrkvu na otvorenom i puno rijeđe. Kartice su ogromne i mogu biti dovoljne za popriličnu površinu.

Paradajz je fino izrastao i sadnice su dosta dobre, a neke od njih sam preselio da iskoriste prostor koji sam dobio vađenjem mrkve. Ono što me oko paradajza brine, to je da li će se na njemu stići formirati plodovi, budući da sam kasno počeo s pravljenjem rasade. Kako ostaje još više od dva mjeseca ljeta, optimističan sam po tom pitanju.

Žitu bih, za razliku od mrkve, mogao dati dobru ocjenu. Uzima malo prostora, skoro sigurno uspjeva, a i prinos je sasvim u redu. Osim toga, ako se čovjek pobrine za to u pravo vrijeme, sjeme je lako nabaviti skoro na svakoj njivi. Za iduću godinu, međutim, gledaću ipak da pronađem slobodnu površinu na otvorenom za to, pošto sad već imam poprilično sjemena i njegovo zasijavanje bi uzelo puno više prostora negoli do sada. Ono što je bitno napomenuti, a na slici se ne vidi, to je činjenica da žito dolazi prilično neujednačeno - pojedini klasovi, koji su bili postrani i imali više prostora, već su sazreli, dok je ostatak, skupljen u sredini, još poprilično zelen.

Novosti iz velikog vrta ...

Danas sam bio u velikom vrtu, u koji sam prenio i zasadio dobar dio flanci uzgojenih na balkonu.

Danas sam zasadio paradajz i papriku, koju se može vidjeti ovdje na slici. Zasađeni su u četiri reda, sa po nekih 5 - 6 kućica paprike i paradajza u svakom redu. Paradajza je 2 - 3 biljčice u svakoj kućici, paprike po 4 - 5 biljčica. Stavljao sam ih po nekoliko zato što ih je bilo puno (pogotovo paprike), a i zato što je veće vjerojatnost da će posvuda barem jedna fino napredovati.

Ovdje se vidi cijela nova gredica. Kako sam već rekao, četiri su reda i nekih 12 kućica u svakom redu. Sve je na razmaku 15 - 20 cm.

Ovo je posuda sa sadnicama paradajza, jutros prije polaska u daleki bijeli svijet. U posljednjih nekoliko dana bilo je jako sunčano, fino je bilo zalijevano, pa je u roku od samo nekoliko dana sjajno i brzo izletio, zbog čega sam ga i ponio za rasađivanje.

Rukola i rotkvice su izašle, ali ne onako brzo kako sam se nadao. Ipak, obzirom na to da vrijeme nije bilo optimalno, lijepo je vidjeti da se stvar pokrenula s mrtve točke.

Bob je prije nekoliko dana isto tako izišao, a slijedećih dana bi trebao, ukoliko bude kao i ovdje u cvjetnjaku, brzo izrasti (ovdje je u roku nekoliko dana izrastao pola metra).

Novosti iz malog vrta ...

Danas se javljam ponovno s nekoliko novosti iz moga balkonskog vrta

Bob sjajno napreduje i u neka tri tjedna je izrastao skoro nekih pola metra. Budući da će se situacija oko njega uskoro raščistiti, pred njim je lijepa budućnost.

Bosiljak uskoro dobija onu prepoznatljivu formu, neke biljčice već imaju i više od jednog para listova. Kako izgleda, pesto postaje sve vjerojatnija opcija ...

Na jagodama su skoro svakog dana novi zreli plodovi, pa mi se na tom dijelu uvijek isplati pogledati. Tako je već nekoliko tjedana, a po plodovima koji dolaze čini mi se da će njihova sezona još dosta dugo potrajati.

Krumpir isto tako sjajno raste. Kako sam potpuno siguran da sam stavio samo dva krumpira, stvarno mi nije jasno otkuda su se stvorili toliki izdanci.

Ribizli sve više izlaze, i sve je više izdanaka, tako da ću morati polako početi razmišljati kud ću s njima. U cijelom ovom cvijetnjaku bila su četiri velika grma, koji su zauzimali skoro cijelu površinu. Prošle zime smo morali iščistiti cvijetnjak zbog radova, pa sam sve grane s grmova posjekao i cijelu zimu ih držao u stanu u vodi. Dosta njih je brzo pustilo žile, pa čak i prolistalo tokom zime. Kad sam u rano proljeće počeo raditi u cvijetnjaku, grane ribizla su se među prvima našle u njemu. Uhvatili su ih mrazevi, pa sam mislio da će se dosta njih osušiti, ali oporavili su se i sad listaju sve više i više ...

Novosti iz maloga vrta ...

Posljednjih nekoliko dana bilo je jako puno kiše, tako da nekog velikog posla oko zalijevanja nisam imao, pa sam bio lijen i sa snimanjem. Osim toga, nisam pravio neke velike akcije sađenja, pa se novosti za danas svode na rast onoga šro je već bilo zasađeno:

Poriluk se je počeo pokazivati. Iako je put do onih velikih biljaka, kakve se mogu vidjeti u supermarketima, još dalek, prva faza je gotova ...

Kelju je, kako izgleda, ovo kišno vrijeme odgovaralo, pošto je za ovih kišnih i hladnijih dana poprilično izrastao. U ovoj posudici su najbolji primjerci, ali ni ostali ne zaostaju puno ...

Još jedna vrsta kelja (naborani kelj, njem. Grünkohl) - zasada fino napreduje. Ovo je snimljeno prije nekoliko dana, u međuvremenu je i on lijepo porastao.

Kelj-pupčar je po prvi put u ovom pregledu. Nije dosad nešto puno porastao, ali red je da se i on nađe u vijestima ...

Po prvi put je i oregano u "vijestima". Izdanci su se tek počeli pojavljivati, ali budući da se radi o začinskoj biljci, koja je usto i višegodišnja, vremena za rast je dovoljno ...

Izop (Hyssopus officinalis)

Izop (Hyssopus officinalis) je višegodišnja začinska i ljekovita biljka. Biljka raste u obliku manjega grma, do 60 cm visine. Najčešće iz horizontalnih, niskih, odrvenjelih grana izbijaju vertikalne grančice, na kojima se formiraju cvjetovi. Biljka uspjeva u južnoj i istočnoj Evropi, a može se kultivirati i sjevernije od toga. Biljka voli vapnenasto tlo, a često se sreće u prirodi na strmim, stjenovitim padinama. Riječ je o biljci koja se već dugo koristi od strane čovjeka, a nekoliko puta se njeno ime pojavljuje i u Bibliji (mada nije u potpunosti jasno da li se stvarno radi o ovom biljci ili o jednoj vrsti majorana ili oregana).

U jelu se mladi listovi koriste za začinjavanje salata, a svježi ili osušeni listovi se dodaju teškim jelima, pošto pospješuju probavu. Listovi imaju jak miris, sličan žalfiji i ružmarinu, te snažan, malo gorkast okus.

Kao ljekovita biljka pomaže, između ostalog, kod zubobolje, a eterično ulje kod plućnih tegoba i bolesti dišnih puteva. U te svrhe se koristi još od antičkog doba,

Osim toga, koristi se i u proizvodnji parfema. Izop sadrži u sebi eterična ulja, koja se mogu dobiti destilacijom (na njemačkom se to naziva "Dampfdestillation - destilacija parom", kod nas samo destilacija, možda se to svodi na isto, stvarno ne znam postoji li još kakva destilacija).

Neku bolju sliku iz vlastitog "arhiva" zasada nemam. Ovim izdancima je trebalo neko vrijeme da izađu, ali sada lijepo napreduju. Kako nisam siguran da biljka može pregurati jaku zimu, mislim da ću je morati presaditi u veću posudu i preko zime skloniti na toplo.

Novosti iz malog vrta ...

U ovom današnjem javljanju bih vam želio predstaviti nekoliko biljaka iz svoga rasadnika koje do sada nisu bile predstavljene:

Na ovoj slici su izdanci krumpira. U cvijetnjak sam zatrpao nekoliko krumpira, koji su mi ostali neiskorišteni od jedne ranije kupovine. Kako su već bili smežurani i počeli tjerati klice, nisam ih mogao više koristiti za jelo, pa sam ih na brzinu zatrpao. Ovdje sam stavio samo dva veća; ostale sam, kad sam vidio da su ovi krenuli, zatrpao van zgrade, pa ću pratiti kako će se dalje razvijati. Ukoliko bude dobrih vijesti odande, napraviću koju fotografiju i tamo.

Na ovoj slici su jako rani flanci andskih bobica (Physalis peruviana), koje mislim da dosad nisam stavljao u ove preglede. Riječ je o penjačicama, koje mogu rasti i do 2 metra visoko, a plodovi su im bobice ovijene laticama. Bobice su kiselog okusa, bogata je vitaminom C, a i nekim drugim vitaminima, dok se latice ponegdje stavljaju na rane, dok se drugi dijelovi biljke mogu koristiti protiv proljeva (ako laže njemačka vikipedija, lažem i ja ...)

Izop (Hyssopus officinalis) je začinska i ljekovita biljka. U jelu se koristi kod salata, a kao ljekovita biljka pomaže, između ostalog, i kod zubobolje.

Nedavno sam počeo malo intenzivnije sijati u posudicama nekoliko vrsta kupusa i biljaka iz bliže familije, a jedna od njih je karfiol (cvjetača). Karticu sam raspodjelio na ovih 9 posudica, a različita veličina izdanaka u različitim posudama dolazi od toga što nisu sve bile posijane u isto vrijeme. Sve u svemu, fino napreduju, ali su još dosta daleko od presađivanja.

Evo još jedne iz familije "Kupus & Co." - kelj sam dosada i spomenuo pokoji put u ovim javljanjima, a ovaj put samo da bih dokumentirao napredak. I ovdje se je sijanje razvuklo preko nekoliko dana, pa su neki flanci fino uznapredovali, dok se drugi raspoznaju tek kao sitne točkice.

Tušt (Portulaca oleracea)

Tušt (Portulaca oleracea) je zeljasta biljka iz roda Portulaca.


Uspjeva u umjerenoj klimi i koristi se kao povrće i salata. Biljka se brzo razmnožava i izuzetno je otporna - izdanci mogu u roku od šest tjedana izrasti, cvjetati i ponovno stvoriti sjeme. Sjeme mu je izuzetno otporno - nakon 14 godina je klijavost sjemena još uvijek 50 %; sjeme se, osim toga, može prenositi i vodom, a otporno je čak i na morsku vodu. Zbog svega toga je tušt jedna od najraprostranjenijih biljaka uopće.

Što se tiče korisnosti, biljka se može koristiti u ishrani. Za to se koristi već nekoliko tisuća godina, iako je u novije vrijeme, kao divlje povrće, pao u zaborav. Kao ljekovita biljka, tušt se spominje već u jednom babilonskom spisu iz VIII st. pr. n. e. kao biljka koja se je nalazila u vrtu s ljekovitim biljkama babilonskog kralja. U XVI st. jedan savjetnik navodi da je biljka dobra protiv kiseline u želucu, kao i protiv ispadanja zubi.

Mladi listovi su kiselkasti, slankasti i imaju okus oraha. Stariji listovi su dosta gorki. Cvjetni pupoljci se mogu koristiti kao kapar. Biljka sadrži veće količine vitamina C i omega 3 masnih kiselina, kao i manje količine vitamina A, B i E. Za očuvanje vitamina najbolje je mlade grančice i listove koristiti svježe, i to u salatama i kao dodatak svježem siru u namazima. Ukoliko se koristi kao povrće, dovoljno ga je kratko uroniti u kipuću vodu ili nakratko ispržiti na putru.

Što se tiče mojih vlastitih iskustava, mogu stvarno reći da biljka klija u jako velikom procentu i da se dobro razvija u kratkom vremenu.

Još novosti iz maloga vrta ...

Kako sam već najavio, danas bi mogao biti dan bogat postovima iz vrta:

	Ovih nekoliko klasova žita u cvijetnjaku imaju za mene više sentimentalnu nego neku stvarnu vrijednost. Sjeme za sijanje pokupio sam tokom duže šetnje s posla na vlak. Tih nekoliko klasova mi je dugo stajalo u džepu, a u jednu veliku čašu od jogurta zasadio sam ih u zimu. Na proljeće, kad su izrasli, i kad je postalo jasno da će se čaša rasprsnuti, ukoliko oni i dalje ostanu u njoj, presadio sam ih u veliki cvijećnjak. Kako se može vidjeti na slici, ni žetva nije daleko.
	Ovo je boražina (Borago officinalis), jedna čudna biljka, koju zapravo i nisam namjeravao naveliko uzgajati, ali je onih nekoliko sadnica toliko naraslo, da mi već pomalo ide na živce (a i smeta ostalim biljkama). Na početku sam od informacija za upotrebu nalazio samo da se koristi pri kiseljenju krastavaca, ali u međuvremenu sam našao da se može koristiti i za kuhanje, da se može dodavati u salatu, te da se koristi i za pravljenje umaka (u Njemačkoj za tzv. "grüne Soße").
	Izdanci krastavaca su isto tako poprilično porasli i uskoro će biti presađivani. Budući da im treba dosta prostora i jako zemljište, oni neće ići u cvijetnjak, već su među prvim kandidatima za veliki vrt.
	Mrkva mi je dosada najveća gnjavaža - problem je jedostavno u tome da sam je zasijao na prevelikom prostoru i da rast traje već dosta dugo. Kako se vidi, list se je jako dobro razvio, dok je korijen još uvijek poprilično skroman. Vidi se, međutim, da i korijen napreduje, pa se nadam da će se era mrkve za ovu godinu uskoro privesti kraju.
	Za žalfiju je ovo prvo pojavljivanje u ovom blogu, što mi je čudno, jer su biljčice od samoga početka zapravo sasvim dobro napredovale, ali tako je ispalo. Zbog toga je i krajnje vrijeme da ih ovdje spomenem. Riječ je već od davnina poznatoj ljekovitoj biljci (sama riječ salvia dolazi od salvare, što znači "liječiti"). Koristi se protiv bolova u grlu, protiv želučanih i crijevnih tegoba, a može se koristiti i u ishrani kao začin.

Novosti iz malog vrta

Kako sam si, zbog gomile posuda koje mi stoje na balkonu, do daljnjega udario moratorij na vlatite aktivitet po pitanju novog sađenja, nadam se da će mi to ostaviti više vremena da stavljam postove ovdje. Kako, međutim, sve to valja održavati i zalijevati, nisam baš siguran da će taj plan uspjeti, ali danas bi moglo biti nekoliko postova na ovu temu:

	Bob je nakon desetak dana počeo brzo rasti, a sudeći po tome koliko je veliko sjeme (tj. koliko je u njemu još hrane za izdanke), neće se tako brzo zaustaviti. Ukoliko nastavi ovim tempom, biće sigurno među prvim kandidatima za presađivanje, možda već idućeg tjedna.
	Ovoj biljci je ovo, ako se ne varam, premijerni nastup u ovome blogu, a kako je fino porastao i konstantno napreduje, krajnje je vrijeme da je se spomene. Riječ je o korijandaru, začinskoj biljci, kod koje se kod nas ponajviše koristi sjeme, dok se u azijskoj kuhinji koristi i list. Od sjemena se dobija ulje, a biljka ima i ljekovita svojstva - dobra je za poticanje apetita, a poboljšava i probavu.
	Poriluk je isto tako po prvi put ovdje - u onoj seriji o sađenju nije upao, jer je sjeme već bilo posađeno, a lijepe slike s isklijalim biljčicama bile su moguće tek unazad zadnja dva-tri dana, pa koristim ovu priliku da ga kratko predstavim - riječ je o biljci sličnoj luku, ali manje intenzivna mirisa. Osim toga, za razliku od zrelog luka, koristi se cijela biljka, pa je zato pravi izbor za čorbe od povrća i slične stvari.
	Tikvice (zucchini) je još jedan kandidat za brzo preseljavanje u veliki vrt, pogotovo zato što je forma lista takva da je ovih šest biljaka, koje su izašle, prekrilo svu površinu, pa će im raspoloživa površina svakim danoj biti sve tijesnija. Njima (kao i bundevama, lubenicama, krastavcima i sličnim biljkama) pogoduje dobro nagnojeno tlo, najbolje ih je staviti direktno na kompost.
	Za kraj ovoga posta evo jednog starog poznanika - ovo je bijela izdužena rotkvica, omiljena ovdje u Njemačkoj. Ovdje je dosta gusto, zapravo pregusto zasađena - istu takvu karticu sam u velikom vrtu zasijao na dvije gredice, na dužini nešto većoj od metra, što mi se čini puno pogodnije za nju. Vrijeme od sadnje do berbe je 6 do 8 tjedana, dakle jako kratko, a saditi se može tokom cijelog vegetacionog perioda na otvorenom.